More actions
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Stara Podaca''' su selo u Hrvatskoj. == Zemljopis == Nalaze se u Podbiokovlju. <ref name=krug>[https://www.dugirat.com/kultura/128-izlozbe/28822-galerija-krug-selo-moje-majke-izlozba-ante-tonca-alaca ''Galerija KRUG: Selo moje majke - izložba Ante Tonća Alača '']. Dugi Rat Online. 19. veljače 2021. Pristupljeno 10. studenoga 2025.</ref> == Povijest == Na mjestu Starih Podaca živjeli su još stari Iliri. Smatra ih se "domom" slavnog južn...«. |
|||
| Redak 11: | Redak 11: | ||
== Kulturna zaštita == | == Kulturna zaštita == | ||
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske je ruralnu cjelinu starog sela Podace uvrstilo u Registar nepokretnih kulturnih dobara RH.<ref name=krug/> | Ministarstvo kulture Republike Hrvatske je ruralnu cjelinu starog sela Podace uvrstilo u Registar nepokretnih kulturnih dobara RH. U ruralnoj cjelini ima napuštenih kamenih kuća, ranokršćanskih i romaničkih crkva, fortifikacijskih objekata, srednjovjekovna kula, staro groblje, ulomaka ranokršćanskih ukrasa i stećaka.<ref name=krug/> | ||
Dvije su građevine u Starim Podacima dodatno zaštićene kao spomenici kulture: starohrvatska romanička crkvica sv. Ivana Krstitelja iz 11. st. te obrambena kula iz doba tursko-mletačkih sukoba iz 16. st. <ref name=krug/> | Dvije su građevine u Starim Podacima dodatno zaštićene kao spomenici kulture: starohrvatska romanička crkvica sv. Ivana Krstitelja iz 11. st. te obrambena kula iz doba tursko-mletačkih sukoba iz 16. st. <ref name=krug/> | ||
Posljednja izmjena od 10. studeni 2025. u 02:44
Stara Podaca su selo u Hrvatskoj.
Zemljopis
Nalaze se u Podbiokovlju. [1]
Povijest
Na mjestu Starih Podaca živjeli su još stari Iliri. Smatra ih se "domom" slavnog južnohrvatskog plemenskog roda Kačića. U starohrvatskog doba u 11. stoljeću podignuta je crkvica sv. Ivana u romaničkom stilu. Zapisi o Starim Podacima nalaze se u dokumentima Mletačke Republike i Turskog Carstva. U 16. stoljeću podignuta je obramena kula u doba tursko-mletačkih ratova. Fra Andrija Kačić Miošić opjevao je u Razgovoru ugodnome Stara Podaca. U 18. stoljeću podignuta je crkva sv. Stjepana pored crkve sv. Ivana, a pored nje u 19. stoljeću i zvonik. Potres iz 1962. je kao i ostatak Makarskog primorja strahovito pogodio ovo selo pa se otad stanovništvo preselilo ka moru, u Podaca i drugamo, gdje su podigli nove kuće i gospodarstveno se usmjerili ka turizmu.[1]
Umjetnost
Čest su motiv slika Mladena Veže. Glavni su motiv slika Ante Tonča Alača, koji je i voditelj Likovne kolonije Stara Podaca. [1]
Kulturna zaštita
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske je ruralnu cjelinu starog sela Podace uvrstilo u Registar nepokretnih kulturnih dobara RH. U ruralnoj cjelini ima napuštenih kamenih kuća, ranokršćanskih i romaničkih crkva, fortifikacijskih objekata, srednjovjekovna kula, staro groblje, ulomaka ranokršćanskih ukrasa i stećaka.[1] Dvije su građevine u Starim Podacima dodatno zaštićene kao spomenici kulture: starohrvatska romanička crkvica sv. Ivana Krstitelja iz 11. st. te obrambena kula iz doba tursko-mletačkih sukoba iz 16. st. [1]