Hrvatska internetska enciklopedija:Pravopis
Pravopis Hrvatske internetske enciklopedije (HIE) slijedi pravopis hrvatskoga standardnog jezika, dakle svaki pravopis koji se rabi u hrvatskim ustanovama, stručnoj literaturi, državnim tijelima, školama, poduzećima i sl. Suradnici HIE dužni su pisati, dopunjavati, odnosno ispravljati članke u skladu s pravopisom. Pravopis kojega se drži HIE jest Hrvatski školski pravopis koji su napisali Stjepan Babić, Sanda Ham i Milan Moguš. Odbacuje se svako jezikoslovno nasilje nad hrvatskim jezikom sprovedeno gašenjem Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika i nakon njega.
Jezik koji se rabi na Hrvatskoj internetskoj enciklopediji jest hrvatski standardni jezik. Dopustiv je standardni jezik gradišćanskih Hrvata.
Dana 14. travnja 2005. imenovano je Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika, s čijim je odlukama/zaključcima usklađeno djelo Hrvatski školski pravopis: usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2008., ISBN 978-953-0-40026-9, (NSK), koji je dobio preporuku za upotrebu u školama.
Kratki pravopis
HIE ne može u sebi sadržavati čitav pravopis. Zato je potrebno pogledati tiskani ili internetski pravopis, rječnik ili jezični priručnik. Neki programi za obradu teksta posjeduju mogućnosti provjere pravopisa, što preporučujemo.
U HIE izričito nije dozvoljeno pisanje riječi kakvo ne postoji ni u jednom modernom pravopisu:
- neču, neznamo, ljepo, đep, smedži i sl. odstupanja od pravopisa koja se nigdje ne toleriraju;
- liepo, glasba, razprava i sl. "etimološko" pisanje, koje je "izišlo iz mode";
- predsednik, prevoz, prepis i sl. što je ekavski način pisanja riječi, a ne pripada hrvatskomu standardu;
Tolerira se, jer ne postoji suglasje:
- podaci i podatci, reci i redci, neću i ne ću, zapreka i zaprjeka, sudci i suci, svetci i sveci, izreka i izrjeka, grešnik i grješnik
- dvostrukosti, kao npr. Madžarska i Mađarska, podhodnik/pothodnik
Najvažnija je usklađenost članka; ako na početku članka piše ne će, tada ne može na sredini pisati neće, a onda malo dalje opet ne će. Članak ne treba samo stilski i sadržajno uskladiti, već i pravopisno.
Normativne preporuke
- domaći naziv ima prednost pred stranim
- nazivi latinskoga i grčkoga podrijetla imaju prednost pred nazivima preuzetim iz engleskog, francuskog, njemačkog jezika
- prošireniji naziv ima prednost pred manje proširenim
- naziv koji je korisnicima (stručnjacima određene struke) prihvatljiviji ima prednost pred nazivom koji je manje prihvatljiv
- naziv mora biti usklađen s (fonološkim, morfološkim, tvorbenim, sintaktičkim) sustavom hrvatskoga standardnog jezika
- kraći naziv ima prednost pred duljim
- naziv od kojega se lakše tvore tvorenice ima prednost pred onim od kojega se ne mogu tvoriti tvorenice
- unutar istoga terminološkog sustava naziv ne smije imati više značenja
- značenje naziva ne smije se bez valjana razloga mijenjati
- naziv ima prednost ako odgovara pojmu kojemu je pridružen i odražava svoje mjesto u pojmovnome sustavu, a o tome može odlučiti predmetni stručnjak[1]
Pravopisi, rječnici, gramatike i jezični priručnici dostupni na Internetu
Pravopisi
- Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
- Računalna provjera pravopisa ispravi.me/Hašek
Rječnici
- Hrvatski jezični portal: rječnička baza hrvatskoga jezika
- Hrvatsko strukovno nazivlje (STRUNA)
- Hrvatski terminološki portal
- Školski rječnik hrvatskoga jezika
Gramatike
- Hrvatska školska gramatika Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Priručnici
- Jezični savjetnik Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
- Hrvatski jezik u poslovnoj komunikaciji: Jezični priručnik(PDF)
- Hrvatska internetska enciklopedija:Kafić/Jezična pitanja
Korpusi
Članci
- Milica Mihaljević: Problemi hrvatskoga računalnoga nazivlja (s jezikoslovnog motrišta) . Studia lexicographica, g. 1 (2007) br. 1 (1)
- Artur Bagdasarov: Jednima preporučeno, drugima dopušteno. Portal HKV
Povezani članci
Izvori
- ↑ Izvor: "Hrvatski jezični savjetnik", Eugenija Barić i skupina autora, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena, Školske novine, Zagreb, 1999., ISBN 953-6637-03-0