Valentin Fernbach[1] odnosno po mađarskom pisanju Bálint Fernbach (1871. – 1926.), [2] ugarski zemljoposjednik njemačkog podrijetla. Zbog snažnih procesa mađarizacije u drugoj polovici 19. i početkom 20. stoljeća, u izvorima imena osoba se često nalaze pisana u mađariziranom obliku.[3]
Životopis
Imao je braću Josepha (Józsefa), Johanna (Jánosa), Karla (Károlya), Antona (Antala).[4]
Poznat kao "grof nasipa" (nje. Deichgraf) po isušivanju močvarnog tla između Apatina i Sonte. Isušivanjem je stekao za male novce puno plodne zemlje. Računa se da je stvorio 10.000 Jocha (1 Joch = 0,5755 ha) gradeći nasipe i crpeći vodu. Crpke su osim isušivanja za nove površine, služile i u slučaju poplave pa se vodu moglo isušiti s poljoprivrednog zemljišta. [1]
Dao je podići dvorce, kao što su i njegova braća Joseph (Jozsef), koji je imao dvorac u okolini Apatina, Karl (Károly) u Baba Pusti (Šari) te Anton (Antal) u Temerinu. U Velikom Salašu (u Sonti zvanom Fernbakovom salašu) dao je podići dvorac. Također je južno od Sonte imao dvorac koji je prodao Wendellu Moru, od kojeg ga je poslije otkupio natrag.[5] U Krivaji je imao treći dvorac.[4] Bio je strastveni lovac i putovao je u Afriku s drugim bogatim plemićima, Oskarom Vojnićem iz Subotice i barunom Emilom Talijanom iz Kaniže)[6] i lov i putovanje po svijetu, zabavi koja je bila moda među europskom aristokracijom onog doba, belle époque. Vratili su se s brojnim lovačkim trofejima i živim egzotičnim životinjama,[1] kao što su deve, tigri, leopardi i ine životinje, pa je u okružju dvorca napravio svoj mali zoološki vrt, na mjestu koji današnji Sonćani znaju kao Kozin salaš.[7] Donio je s putovanja brojnu etnološku građu te napravio veliku zbirku fotografija s putovanja i objavio je dnevnik s putovanja. [1]
Imao je dvoje djece sa sluškinjom Marijom Johann, no obitelj nikad nije odobrila tu vezu. Od 1914. je u nepoznatim okolnostima umro njegov prijatelj iz lova Oskar Vojnić. 1926. voda je probila nasipe, zbog čega su životinje u njegovom zoološkom vrtu uginule, a dvorac je bio teško oštećen i dio zbirke. Srećom je dio zbirka spašen i danas se čuvaju u muzeju u Subotici. Agrarnom reformom mu je oduzeto puno zemljišta, oko 10.000 Jocha. Valentin taj niz trauma nije podnio te se upucao 1926. godine. Tijelo mu je pokopano u obiteljskoj kapeli u Apatinu, u kojoj su pokopani svi Fernbasi od doseljenja. [1] Kapelu je podigao djed Anton Fernbach (6. ožujka 1808 - 4. listopada 1882.), bogati zemljoposjednik i trgovac žitom iz Apatina. Naslovnik kapele je sv. Antun, a nalazi se na apatinskom Donjem groblju.[8]
Poslije njegov smrti obitelj prodala dvorac veleposjedniku Dunđerskom koji ga je dao srušiti. Od građe od dvorca Dunđerski podići mlin u Apatinu koji radi i danas. Tragedija njegovih bližnjih nije prestala s njegovom smrću. Njegovu sluškinju i mati njegove djece ubio je neki Rom. Pokopana je u grobu pokraj kapele Fernachovih. Djecu im je k sebi uzela Valentinova sestra iz Sombora koja ih je odgojila. No i nju je snašla nesreća. Dok je stajala pokraj prozora 1941. godine tijekom mađarske invazije Bačke, pogodio ju je zalutali metak.[1]
Portret Valentina Fernbacha je danas u somborskoj upravi kanala Dunav-Tisa-Dunav.[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 Boris Masic: Apatin in Batschka - FERNBACH von APATIN.htm . Donauschwaben Villages Helping Hands. 27. kolovoza 2008. Pristupljeno 1. prosinca 2025.
- ↑ Ruža Silađev: Čizme. Hrvatska riječ, Subotica. 12. studenoga 2021. Pristupljeno 10. studenoga 2025.
- ↑ Jody McKim Pharr: Danube Swabian in Bulgaria. Donauschwaben Villages Helping Hands. 26. svibnja 2013. Pristupljeno 1. prosinca 2025.
- ↑ 4,0 4,1 Zlata Vasiljević: »Baba Pusta« propada desetljećima. Hrvatska riječ, Subotica. 14. rujna 2012. Pristupljeno 1. prosinca 2025.
- ↑ Weindler's Castle. Dvorci Srbije
- ↑ (engleski) Donauschwaben Village Apatin / Abthausen in Batschka FERNBACH von APATIN. Autor Boris Mašić, prevela Annette Schwindt (Arhivirano 27. listopada 2014.)
- ↑ Ruža Silađev: Ostaci negdašnjega sjaja . Hrvatska riječ, Subotica. 4. svibnja 2018. Pristupljeno 1. prosinca 2025.
- ↑ Fernbah Johan - Janoš spahija iz Gornje Rogatice.htm. Muzej podunavskih Nemaca. Pristupljeno 1. prosinca 2025.
Vanjske poveznice
- Ruža Silađev: Ostaci negdašnjega sjaja . Hrvatska riječ, Subotica. 4. svibnja 2018.