Azovsko more

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 99157 od 4. rujan 2021. u 02:51 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Azovsko more
Satelitska fotografija Azovskog mora
Lokacija Istočna Europa
Koordinate 46°N 37°E / 46°N 37°E / 46; 37
Vrsta rubno more
Granična mora Crno more
Površina 39.100 km²
Zapremina 290 – 320 km³
Prosječna dubina m
Najveća dubina 14 m
Najveća širina 180 km
Najveća duljina 360 km
Površina slijeva 586.000 km²
Širi slijev crnomorski
Glavni pritoci Don, Kuban
Količina padalina 400 – 600 mm/god.
Hlapljenje 160 mm/god.
Akumulacijski period 10 – 20 god.
Temperatura 0 – 25 °C
Salinitet 10,9 
Otoci Jejska kosa, Zelenji, Boljšoj Dzendzik
Duljina obale 1860 km
Obalne države Datoteka:Flag of Russia.svg Ruska Federacija
Datoteka:Flag of Ukraine.svg Ukrajina

Azovsko more (rus. Азóвское мóре; ukr. Азвське мóре) je najpliće more na svijetu, povezano Kerčkim vratima s Crnim morem na jugu. Na sjeveru i zapadu je omeđeno Ukrajinom, a na istoku Rusijom.

Hidrografija

Datoteka:Black Sea map hr.svg
Zemljovid Crnog mora s prikazanim Azovskim morem na sjeveru

More je dugačko 340 km i široko 135 km. Glavne rijeke koje se ulijevaju su Don i Kuban, što ima za posljedicu niži salinitet mora te unos velike količine mulja. Na zapadu leži 100 km dugi Arabatski rt i vrlo slani Sivaški zaljev. Azovsko more je najpliće more na svijetu s prosječnom dubinom od 7,0 m i najvećom dubinom od 14 m. Na mjestima s velikim nanosima mulja, prosječna dubina je manja od 1 metra. Pretežita morska struja ide u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. Salinitet se kreće od 1 do 15 promila (u usporedbi s oceanskih 30-40 promila) u ovisnosti o mjestu i godišnjem dobu.[1] Plitkost i nizak salinitet čine more podložnim smrzavanju. Formiranje morskog leda moguće je privremeno bilo kada tijekom razdoblja od prosinca do polovice ožujka. U sadašnjim klimatskim uvjetima, more se ne smrzava u cijelosti, iako se more tijekom 18. i 19. stoljeća i sve do kraja 1970-ih bilo redovito smrzavalo svake godine do početka veljače.

Izvori

Literatura

  • Lagutov, Viktor (2011.): Environmental Security in Watersheds: The Sea of Azov, Dordrecht: Springer Science, ISBN 9789400724600
  • • Parametar CitationClass nije dopušten u klasi book
    • Parametar url nije dopušten u klasi book

Vanjske poveznice

Sestrinski projekti
Datoteka:Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Azovsko more