Vladimir Pezo (pravnik)

Vladimir Pezo (Lokvičići kraj Imotskog, 1. studenoga 1937.) hrvatski je pravnik, leksikograf, sportski i kulturni djelatnik. Bio je predsjednik Košarkaškog saveza Jugoslavije (1977. – 1980.), potpredsjednik Izvršnog komiteta VIII. mediteranskih igara u Splitu 1979., predsjednik Izvršnog odbora XIV. ljetne univerzijade u Zagrebu 1987. te direktor Jugoslavenskoga leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“ od 1987., odnosno ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža od 1991. do 2001.

Životopis

Rođen je 1. studenoga 1937. u Lokvičićima kraj Imotskog. Diplomirao je i magistrirao pravne znanosti na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Politička i upravna djelatnost

Djelovao je u Savezu omladine Hrvatske, gdje je bio predsjednik Kotarskog komiteta u Makarskoj 1961. i Splitu 1963., a od 1965. do 1968. predsjednik Centralnog komiteta Saveza omladine Hrvatske. Od 1969. do 1971. djelovao je u Komisiji za znanost i kulturu Saveza komunista Hrvatske. Od 1972. do 1983. bio je zamjenik republičkog sekretara za prosvjetu, kulturu, fizičku i tehničku kulturu SR Hrvatske. U tom je razdoblju sudjelovao u kulturnim i infrastrukturnim projektima te u radu tijela povezanih s kulturnim ustanovama i manifestacijama. Od 1983. djelovao je kao savjetnik Izvršnog vijeća Sabora SR Hrvatske za izgradnju Muzejskog prostora na Jezuitskom trgu i utemeljenje Muzeja Mimara, a od 1984. do 1987. kao savjetnik za kulturno-obrazovni program generalnog direktora Radiotelevizije Zagreb.

Kulturna djelatnost

Pezo je djelovao u više kulturnih ustanova, vijeća i organizacijskih odbora. Bio je povezan s pripremama za osnivanje Muzeja Mimara te s projektima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu i Stalne izložbe crkvene umjetnosti u Zadru. Sudjelovao je i u organizaciji kulturnih izložbi i manifestacija, među kojima su Drevna kineska kultura, Riznica zagrebačke katedrale, Pisana riječ u Hrvatskoj i Zlato Kolumbije.

Sportska djelatnost

Bio je predsjednik Saveza za fizičku kulturu Hrvatske i Košarkaškog saveza Hrvatske, a od 1977. do 1980. predsjednik Košarkaškog saveza Jugoslavije. Tijekom njegova mandata na čelu Košarkaškog saveza Jugoslavije muška košarkaška reprezentacija Jugoslavije osvojila je zlato na Europskom prvenstvu 1977., zlato na Svjetskom prvenstvu 1978., broncu na Europskom prvenstvu 1979. te zlato na Olimpijskim igrama 1980. u Moskvi. U istom periodu i Jugoslavenska ženska košarkaška reprezentacija je osvojila medelja na velikim natjecanjima i to srebro i broncu na Europskim prevenstvima 1978. i 1980., kao i brončanu olimpijsku medalju u Moskvi 1980.

Mediteranske igre Split 1979.

Pezo je sudjelovao u pripremama i organizaciji VIII. mediteranskih igara u Splitu. Kao zamjenik republičkog sekretara za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu sudjelovao je u pripremi organizacijskog i financijskog okvira Igara. Na sjednici Komiteta VIII. mediteranskih igara 12. travnja 1977. izabran je za potpredsjednika Izvršnog komiteta Igara, uz Artura Takača i Peru Bogunovića, dok je predsjednik Izvršnog komiteta bio Ante Skataretiko. Sudjelovao je i u međunarodnoj promidžbi Igara. Ujedno je vodio Koordinacioni odbor koji je brojao četrnaest članova, a odbori su redom osnovani u svim gradovima disperzije Igara, a pratili su pripreme i suradnju drugim tijelima.

Univerzijada 1987, Zagreb

Bio je predsjednik Izvršnog odbora XIV. ljetne univerzijade, održane u Zagrebu 1987. Organizacija Univerzijade bila je povezana s izgradnjom i obnovom brojnih sportskih, studentskih, prometnih i kulturnih objekata u Zagrebu i drugim gradovima, te predstavlja značajan događaj u povijesti grada Zagreba. Za svoj rad na uspješnom ostvarenju ovog projekta dobio je tada jednu od najvećih republičkih nagrada ZAVNOH-a 1989.

Leksikografski rad

Godine 1987. postao je direktor Jugoslavenskoga leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“. Nakon preustroja ustanove 1991. bio je ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža do 2001. U razdoblju njegova vođenja Zavoda objavljena su ili dovršena brojna enciklopedijska i leksikografska izdanja. Među njima su Krležijana, Filmska enciklopedija, Hrvatski opći leksikon i druga referentna djela, a 1999. započelo je objavljivanje nove Hrvatske enciklopedije. . TIjekom njegovog ravnanja, LZ je utemeljio nagradu »Mate Ujević« za iznimna postignuća na području enciklopedike i leksikografije, 1996. godine. Nakon ravnateljskog mandata bio je glavni urednik Pravnog leksikona, koji je Leksikografski zavod Miroslav Krleža objavio 2007 .

Djela

Objavljivao je radove iz područja prava, društvenih znanosti, kulture i sporta.

Odabrana djela i urednički rad:

• Pravni leksikon (glavni urednik), Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2007.
• „Sport i hrvatski identitet“, u zborniku Hrvatski nacionalni identitet u globalizirajućem svijetu, Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, Zagreb, 2011.
• Monografija: VIII. Mediteranske igre Split 1979. (ur.), Centar za industrijsko oblikovanje, Zagreb – Split, 1983.

Važnija Priznanja

• Nagrada ZAVNOH-a (1989.)
• Orden Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića (2007.)
• Nagrada Grada Zagreba (2007.)

Izvori

• Vladimir Pezo u Hrvatskoj enciklopediji *
• Vladimir Pezo – virtualna izložba o Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža, Nacionalna i sveučilišna knjižnica
• MIS '79 – kako je grad Split dobio Mediteranske igre – Muzej sporta Split