Velika loža Jugoslavije

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 751469 od 7. travanj 2026. u 12:57 koju je unio Bot1 (razgovor | doprinosi) (Automatski uvoz s hrwiki (kategorija: Velike lože))
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ovo je članak o velikoj loži osn. 1990. Za Veliku ložu Srbije osnovanu 2015. pogledajte članak Velika loža Srbije 1919.
Ovo je članak o modernoj Velikoj loži Jugoslavije. Za veliku ložu osnovanu 1919. pogledajte članak Velika loža "Jugoslavija".
Za druga značenja, pogledajte Velika loža Srbije.
Velika loža Srbije
Велика ложа Србије
Datoteka:VelikaLozaSrbije.png
Skraćenica VLS
Utemeljena 23. lipnja 1990.
Tip tradicionalna velika loža
Središte Beograd
Lokacija Srbija[a]
Službena stranica velikalozasrbije.rs

Velika loža starih i prihvaćenih slobodnih zidara Srbije (srps. Велика ложа старих и прихваћених слободних зидара Србије), odnosno Velika loža Srbije (Велика ложа Србије), skraćeno VLS, je tradicionalna slobodnozidarska velika loža u Srbiji. Osnovana je 1990. godine kao Velika loža Jugoslavije (Велика ложа Југославије). Prva je velika loža osnovana na području socijalističke Jugoslavije nakon demokratskih promjena i ukidanja zabrane slobodnozidarskog organiziranja.

Iz ove velike lože proizašle su danas dvije najveće velike lože u Srbiji, Regularna velika loža Srbije (1993.) i Velika nacionalna loža Srbije (1997.)

Povijest

Velika loža Jugoslavije: 1990. – 2011.

Obnova djelovanja srpskih slobodnih zidara započela je s demokratskim promjenama kada je stvoren teren za njihov rad. U ožujku 1989. godine registriraju se tri lože u Beogradu: "Pobratim", "Sloga, rad i postojanstvo" i "Maksimilijan Vrhovac". Ubrzo dolazi i do osnivanja velike lože koja je osnovana 23. lipnja 1990. godine kao Velika loža Jugoslavije unošenjem svjetla od strane Ujedinjene velike lože Njemačke. Prvi velik majstor ove velike lože bio je Zoran Nenezić.[1][2]

Velika loža Jugoslavije je 1992. godine utmeljila tri lože u Bugarskoj i to "Svjetlost", "Dosluh" i "Zora".[3] Ove tri lože su 5. prosinca 1992. zajedno osnovale Veliku ložu Bugarske.[4][5]

Godine 1993. veliki dio članstva se izdvaja i osniva Regularnu veliku ložu Jugoslavije (današnja Regularna velika loža Srbije),[1][6] koju će nekoliko godina kasnije priznati Ujedinjena velika loža Engleske.

Loža "Ivanjski vijenac" osnovana je u Srijemskoj Mitrovici u studenom 1994. godine, dok je Loža "Mitropolit Stratimirović" osnovana u listopadu 1995. godine u Novom Sadu. Loža "Đorđe Weifert" osnovana je u proljeće 1996. godine u Beogradu, dok je Loža "Njegoš" osnovana u siječnju 1997. godine u Kotoru.[1]

Godine 1997. veliki dio članstva se izdvaja i osniva Veliku nacionalnu ložu Jugoslavije (današnja Velika nacionalna loža Srbije),[1][6] koju će nekoliko godina kasnije priznati Velika loža Francuske.

Godine 2003. oko stotinu članova prelazi u Regularnu veliku ložu Jugoslavije. U to vrijeme dolazi i do raspuštanja Velike lože Jugoslavije.[2]

Velika loža Srbije (od 2011.)

Na Skupštini održanoj 27. lipnja 2011. godine Velika loža mijenja naziv u skladu s nazivom države te novi naziv glasi: Velika loža starih i prihvaćenih slobodnih zidara Srbije, skraćeno Velika loža Srbije.[7]

Godine 2016. osnovana je Loža "Fruška Gora".[8]

Ustroj

Sjedište Velike lože Srbije je u Beogradu.[9]

Lože

Lua error in Modul:Location_map/multi at line 27: Unable to find the specified location map definition: "Module:Location map/data/Srbija" does not exist. U prosincu 2024. godine, pod pokroviteljstvom Velike lože Srbije rade četiri lože:[8]

  • Loža "Pobratim" (Ложа "Побратим") br. 1, Beograd – nosi naziv po beogradskoj loži utemeljenoj 1891. godine.
  • Loža "Sloga, rad i postojanstvo" (Ложа "Слога, рад и постојанство") br. 2, Beograd – nosi naziv po beogradskoj loži utemeljenoj 1883. godine.
  • Loža "Maksimilijan Vrhovac" (Ложа "Максимилијан Врховац") br. 3, Beograd – nosi naziv po zagrebačkom biskupu i slobodnom zidaru Maksimilijanu Vrhovcu, kao i po zagrebačkoj loži utemeljenoj 1913. godine.
  • Loža "Fruška Gora" br. 4[b] – nosi naziv po planini Fruška gora smještenoj na području Vojvodine.

Pod okriljem Velike lože Jugoslavije radile su sljedeće lože u Beogradu, Srijemskoj Mitrovici, Novom Sadu i crnogorskom gradu Kotoru te bugarskoj Sofiji:[2]

  • Loža "Šumadija", Beograd – nosila naziv po beogradskoj loži utemeljenoj 1910. godine.
  • Loža "Svjetlost Balkana Garibaldi", Beograd – nosila naziv po beogradskoj loži utemeljenoj 1876. godine te talijanskom revolucionaru i slobodnom zidaru Giuseppeu Garibaldu.
  • Loža "Ivanjski vijenac", Srijemska Mitrovica – nosila naziv po vijencu napravljenom od Ivanjskog cvijeća kojeg pravoslavni Srbi po običaju stavljaju na Ivanjdan na vrata svojih kuća.
  • Loža "Mitropolit Stratimirović", Novi Sad – nosila naziv po karlovačkom metropolitu i slobodnom zidaru Stefanu Stratimiroviću, kao i po novosadskoj loži utemeljenoj 1924. godine.
  • Loža "Đorđe Weifert", Beograd – nosila naziv po bankaru i slobodnom zidaru Đorđu Weifertu, prvom velikom majstoru Velike lože "Jugoslavija".
  • Loža "Njegoš", Kotor – nosila naziv po crnogorskom državnom i crkvenom poglavaru, književniku i slobodnom zidaru Petru II. Petroviću Njegošu.
  • Loža "Svjetlost" (Ложа "Светлина"), Sofija – nosila naziv po svjetlosti; izdvojila se 1992. godine i formirala Veliku ložu Bugarske.
  • Loža "Dosluh" (Ложа "Сговор"), Sofija[3] – nosila naziv po dosluhu, što označava tajni dogovor; izdvojila se 1992. godine i formirala Veliku ložu Bugarske.
  • Loža "Zora" (Ложа "Заря"), Sofija – nosila naziv po zori; izdvojila se 1992. godine i formirala Veliku ložu Bugarske.

Uprava

Velikom ložom Srbije upravlja veliki majstor koji se bira na trogodišnje razdoblje. Veliki majstori bili su:[2]

  • Zoran Nenezić (1990. – 1996.)
  • Milan Lajhner (v.d., 1996 – 1997.)[c]
  • Aleksandar Bogdanić (od 2021.)

Obredi

Primarni obred Velike lože Srbije je Schröderov obred. Velika loža upravlja simboličkim stupnjevima plave lože (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje visokim stupnjevima na dodatna tijela i redove.

Pridružena tijela i redovi

Upravljanje visokim masonskim stupnjevima Velika loža Jugoslavije provodila je kroz pridružena tijela i redove od kojih svaki predstavlja jedan obred a na temelju potpisanih konkordata.

Škotski red

Vrhovni savjet Škotskog reda Jugoslavije bio je dodatni red nadležan za visoke stupnjeve Škotskog obreda. Uspostavljen je 1991. godine u Pragu pod pokroviteljstvom Vrhovno vijeće SAD, južne jurisdikcije.[10][11] Veliki zapovjednici (suvereni komanderi) Vrhovnog savjeta Jugoslavije bili su Zoran Nenezić (1991. – 1996.), Lazar Ristovski (1996. – 1997.) i Ivan Draškoci (1997.).[10][12][2]

Poznati članovi

Vidi još

Bilješke

  1. Velika loža je djelovala od 1990. do 2003. na području SR Jugoslavije, a od 2003. do 2006. na području Srbije i Crne Gore.
  2. Orijent lože nije poznat.
  3. Lajhner je kasnije bio i veliki majstor Velike nacionalne lože Jugoslavije, od 1997. do 2001. godine.

Izvori

Vanjske poveznice

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar access-date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url-status nije dopušten u klasi journal
    • Parametar archive-url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar archive-date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Lopušina, Marko (2010) Masoni u Srbiji. https://www.knjizara.com/Masoni-u-Srbiji-Marko-Lopusina-130929.
  3. 3,0 3,1 Ложа „Сговор 92“, ориент София. sgovor-92.org 0. Pristupljeno 2026-03-12.
  4. Bulgarian Freemasonry After 1992. uglb.org 0. Pristupljeno 2024-06-09.
  5. History of Freemasonry in Bulgaria. freimaurer-wiki.de 0. Pristupljeno 2026-03-12.
  6. 6,0 6,1 Posvađana braća. nin.rs 0. 5. srpnja 2012. Pristupljeno 2024-04-07.
  7. Velika loža starih i prihvaćenih slobodnih zidara Srbije. velikalozasrbije.rs 0. Pristupljeno 2024-12-18.
  8. 8,0 8,1 Lože pod zaštitom VLS. velikalozasrbije.rs 0. Pristupljeno 2024-12-18.
  9. • Nepoznat parametar: trans-title
    – Velika loža starih i prihvaćenih slobodnih zidara Srbije (Велика ложа старих и прихваћених слободних зидара Србије) registrirana je udruga upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 07551525 od 7. srpnja 1990. godine sa sjedištem na adresi Mačvanska 42, Općina Vračar, Beograd.
    
  10. 10,0 10,1 Kratka istorija Vrhovnog Saveta Srbije. sirijus.rs 0. Pristupljeno 2024-04-16.
  11. Freemasonry in Yugoslavia, 1764–1992. skirret.com 0. Pristupljeno 2024-10-18.
  12. Porodica Draškoci i širenje svetlosti u Braničevskom okrugu. dekalog.rs 0. Pristupljeno 2024-04-16.
  13. Prva otvorena ofanziva hrvatske masonerije!. freemasonry-croatia.org 0. Pristupljeno 2024-04-05.
  14. 14,0 14,1 14,2
    • Nepoznat parametar: author-link

  15. 15,0 15,1 15,2 Hrvati i masoni: 20 godina slobodnozidarske lože. glasistrenovine.hr 0. 30. studenoga 2014. Pristupljeno 2025-08-19.
  16. 'Slobodni zidari? U Hrvatskoj radi 12 velikih loža od kojih barem tri treba izbjegavati'. express.24sata.hr 0. 14. srpnja 2025. Pristupljeno 2025-07-18.