Donja Lomnica

Ovo je glavno značenje pojma Donja Lomnica. Za druga značenja pogledajte Donja Lomnica (razdvojba).

Donja Lomnica je selo kraj Velike Gorice i grada Zagreba. Prema popisu iz 2011. godine naselje ima 1732 stanovnika, a izmjerena je površina od 14,93 km². Donja Lomnica je jedno od najvećih i najmnogoljudnijih naselja u Turopolju i Zagrebačkoj županiji. Zaštitnik sela je Sveti Bartol.

Zemljopis

Donja Lomnica je prigradsko naselje u neposrednoj blizini grada Zagreba, kraj Velike Gorice, a smješteno je u Zagrebačkoj županiji. dakle u sjeverozapadnoj Hrvatskoj Donja Lomnica se nalazi 15 km južno od Zagreba uz Autocesta A11. Zagreb-Sisak. Reljef Donje Lomnice je nizinski s prosječnom visinom od 106 m. Nedaleko sela nalazi se potok Lomnica u koji se ulijeva potok Lipnica.Svrstava se u najveća i najmnogoljudnija turopoljska naselja. Administrativno pripada Velikoj Gorici. Naselje je vrlo dobro povezano sa Zagrebom i Velikom Goricom (autobusom). Automobilom stigne se do Zagreba za 20 minuta a u Veliku Goricu 5 minuta. Naselje je okruženo Mjesnim zajednicama: Gornja Lomnica, Gradići, Gudci, Hrašće Turopoljsko, Lukavec (Velika Gorica), Petrovina Turopoljska, Šiljakovina, Velika Mlaka i grad Velika Gorica.

Stanovništvo

Donu Lomnicu prema popisu stanovništva iz 2011. godine nastanjuje 1.732 stanovnika. Stanovništvo se sastoji od 99% Hrvatskog puka rimokatoličke vjeroispovjedi.

<style> .population-wrapper {

 width: 100%;
 max-width: 750px;
 margin: 20px auto;
 padding: 15px;
 background: #f8f9fa;
 border: 1px solid #ddd;
 border-radius: 12px;
 box-shadow: 0 2px 6px rgba(0,0,0,0.1);
 font-family: sans-serif;

}

/* Dark mode */ @media (prefers-color-scheme: dark) {

 .population-wrapper {
   background: #1e1e1e;
   border-color: #444;
   color: #eee;
 }
 .population-bar span {
   color: #fff;
 }

}

/* Bar chart */ .population-bar {

 display: flex;
 align-items: center;
 margin: 6px 0;

} .population-year {

 width: 60px;
 font-weight: bold;

} .population-value {

 flex-grow: 1;
 height: 22px;
 border-radius: 4px;
 position: relative;
 transition: width 1.2s ease;

} .population-value.up { background: #4caf50; } .population-value.down { background: #f44336; } .population-value.equal { background: #607d8b; } .population-value span {

 position: absolute;
 right: 6px;
 top: 2px;
 font-size: 12px;
 font-weight: bold;
 color: #fff;

}

/* Tooltip */ .population-value:hover::after {

 content: attr(data-tooltip);
 position: absolute;
 top: -28px;
 right: 0;
 background: #333;
 color: #fff;
 padding: 4px 8px;
 font-size: 12px;
 border-radius: 4px;
 white-space: nowrap;
 z-index: 10;

}

/* SVG line chart */ .population-linechart {

 width: 100%;
 margin-top: 20px;

} .population-stats {

 margin-top: 15px;
 font-size: 14px;
 background: #eef2f5;
 padding: 10px;
 border-radius: 8px;

} @media (prefers-color-scheme: dark) {

 .population-stats {
   background: #2a2a2a;
 }

} </style>

Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.

{{#vardefine:max|0}} {{#vardefine:min|999999}} {{#vardefine:sum|0}} {{#vardefine:count|0}}

<svg class="population-linechart" viewBox="0 0 800 300" preserveAspectRatio="none">

 <polyline fill="none" stroke="#007bff" stroke-width="3"
   points="
   {{#loop:1|20|
     {{#vardefine:sum| }}
       {{#vardefine:count| }}
       {{#vardefine:max| }}
       {{#vardefine:min| }}
       ,
   }}
   " />

</svg>

{{#vardefine:p0|0}} {{#loop:1|20|

 {{#vardefine:trend|
     
   }}

{{{a{{#var:loop}}}}}

     <div class="population-value {{#var:trend}}"
          style="width:%;"
          data-tooltip="Godina {{{a{{#var:loop}}}}}: {{{p{{#var:loop}}}}} stanovnika">
       {{{p{{#var:loop}}}}}

   {{#vardefine:p0|{{{p{{#var:loop}}}}}}}

}}

Najviše: {{#var:max}} stanovnika
Najmanje: {{#var:min}} stanovnika
Prosjek: stanovnika
Ukupno godina: {{#var:count}}

Izvor – Državni zavod za statistiku

Uprava

Mjesni odbor sa statutom jedinice lokalne samouprave sa 9 članova sa mandatom na 4 godine. Predsjednik Željko Deverić (HDZ).

Povijest

Stari vijek

U antičko doba na ovim prostorima živjelo je ilirsko pleme Japodi, a 119.g. prije Krista dolazi keltsko pleme Skordisci dok su 39. prije Krista došli Rimljani. U 4. stoljeću prije Krista na područje Donje Lomnice dolaze Kelti ili Gali. Ti Praturopoljci i Pralomničani su donijeli su sa sobom i svoju kulturnu predaju, a neka se od njih održala do dana današnjeg (Jurjevo, nekad se slavilo u čast slavenskog Boga Jarila, fašnik, dok se u nekim lomničkim pjesama nalaze arhaične slavenske riječi.

Srednji vijek

Godine 1279. prvi puta spominje se selo Lomnica, a Lomničani kao plemeniti Jobagioni (job=dobar, bagio=krevet) što na mađarskom znači bolji stalež, kako je u toj ispravi naziv Donjolomničana od čuvara grada Zagreba, ispravljen u plemiće zagrebačkog polja (Turopoljci), možemo naslućivati, da su Donjolomničani doista nekoć obavljali časnu službu čuvara grada Zagreba, pod koji je prvobitno spadalo gotovo cijelo Turopolje.

Te godine živjeli su u Donjoj Lomnici, Pavao i Daslav sinovi Oporovi, Pavao, Blaž, i Marko sinovi Vida, Stjepan sin Vukonje, a po svoj prilici bili su Lomničani i Tvrtko sin Radovanov, Veliša sin Petrov, Izak sin Dešin, Toljaš sin Radučev, Jakob sin Vukoslavov, Čur sin Prvošev, Obrad sin Nezda, Vukša sin Supislavov i Vahčić sin Martinov. Te iste godine 4. srpnja, Pavao Oporov prodao je svoje posjede u Kostanjevcu Pavlu Vidovom, a Topolovac Stjepanu sinu Vukonje, prodaja je izvršena u kancelariji zagrebačkog kaptola (original pismo pronašao je Emilij Laszowski u sudačkoj škrinji).

Promet

Lomnica je povezana cestovnim, željezničkim i zračnim putevima. Prema zapadu cestom je povezana sa Zagrebom jugom prema Vukomeričkim Goricama sjeveru prema Velikoj Mlaci a istoku prema Velikoj Gorici. U blizini nalazi se željeznička postaja kao i zračna luka Pleso.

Poznate osobe

• Franjo od Otoka umro 1466. kanonik, Donjolomničan, Posjedovao lijepu knižnicu koja se sastojala od teoloških, gramatičkih i filozovskih knjiga, sve knjige bile su rukopisne.
• Franjo Bukovački rođen 1635. u Lomnici, kapetan Nikole i Petra Zrinjskog, sudionik u uroti Zrinsko-Frankopanskoj, podigao ustanak protiv cara Leopolda I.
• Mirko Vory r.1752. u Krapini nadzornik narodnih škola, zauzimao se za izgradnju lomničke škole
• Julija Stiegler rođ. pl. Pichler, 1827. - 1901. hrvatska entomologinja Godine 1852. kupila imanje u Lomnici. Složila zbirku kornjaša Hrvatske, u Zagrebu 1871. Odlikovana je za uređenje zbirke kebara".
• Emilij Laszowski 1868. pisac lomničke povijesti
• Janko Barle, svećenik rođen 1869. u Vipavi, povjesničar, opisao povijest lomničke crkve
• Vilma Bedeković i Milka Bedeković rođene 1883., vlasnice kurije Modić-Bedeković, Vilma se bavila slikarstvom a Milka rukotvorinama, sačuvale su u Kostanjevcu hrast promjera 2 metara, opseg 5,55 metra.
• Juraj Bodić, učitelj 1884. - 1922. rođen u Hrvatskoj Kostajnici, utemeljio udruge u Lomnici: 1903.Pučku čitaonicu 1913., Hrvatsku seljačku zadrugu i filijalu Prve Hrvatske štedionice, 1919. Lovačko društvo i 1919. tamburaški zbor.
• Deverić Juraj-Dumič (1885. - 1936.) sudac, vatrogasac, tamburaš, pisar, isklicatelj, odbornik, pučki pisac, napredni poljoprivrednik, inicijator gradnje kapelice Majke Božje Lurdske,
• Arbanas Josip –Bugnar(1888-1963) član DVD-a, sudac, procjenitelj,obrtnik, Sudac Pl.sučije u tri mandata: 1929-33, 1938-41. i 1945. 1940.g. kupio vatrogascima 1.motor. špricu, uveo električnu struju u selo, 1956. daje obiteljsku i dio sučijske arhive u Povijesni arhiv
• Mijo pl. Stepanić-Matkov, svećenik rođen 1890. 1920.g. nabavio nova zvona u kapeli sveta tri Kralja, nagovorio Plemenitu sudćiju da sagradi kapelicu Gospe Lurdske povodom 1000. obljetnice Hrvatskog kraljevstva, dugogodišnji velikogorički župnik.
• Stjepan pl.Lektorić 1898-1985. pućki pjesnik, glumac, tamburaš, osnivač Nove Zore, vođa Hrvatske Republikanske stranke u Lomnici.
• Rudolf Matz 1901. - 1988. hrvatski skladatelj, violončelist, dirigent, vodio Novu zoru na Pjevačke turneje.
• Vojko Miklaušić, rođen 1916. u Velom Ratu na Dugom otoku, a 1922. doselio se u Lomnicu. 1935.- 1952. vodi Pjevačko društvo Nova Zora
• Stjepan Stepanić - Štefinof 1920-1976. narodni kazivač, pisac, sakupljač narodnog blaga, napisao 90 priča, zapisao 60 pjesama.
• Stepanić Stjepan-Buncek(1922-1999)1947-1952.predsjednik Mjesnog Narodnog Odbora,1951.predsjednik fuzioniranog Mjesnog odbora Lomnica-Lukavec,1952-1962.predsjednik Mjesne zajednice, nositelj više odličja, blagajnik Nove zore, predsjednik DVD-a, 1956.g. pod njegovim mandatom izgrađen stari Vatrogasni dom, 1957.g. povodom dana vatrogasaca u Velikoj Gorici dobio srebrnu medalju za požtvovnost u radu drušva D.V.D.-a , 1957.20.listopad, izabran za odbornika u Općinsko vijeće, 1958.g.sagradio Kulturno-prosvjetni dom,
• Juraj Deverić - Kusa 1939-2001. Obilježavao je svu našu tradiciju: Vincekovo,Blaževo, Jurjevo, Žirovina, Sveta Lucija. Jedini je digao glas kada je bilo pokučaj satiranja lomničke kulture i tradicije.
• Juraj Šoštarec - Jurko 1907.-1984.Pučki kazivač, veseljak, odlazio na Međunarodne smotre folklora, poznavao svu lomničku povijest i tradiciju

Spomenici i znamenitosti

• Kurija Modić-Bedeković
• Župna crkva Sv.Tri Kralja (1778.g.)
• Kapelica Gospe Lurdske 1925.g)
• Raspelo u selu (1938.g.)
• Spomen ploča Dragovoljcima Domovinskog rata (2006.)
• Spomenik Dragovoljcima Domovinskog rata (2008.)
• Spomen ploča poginulim u II.Svjetskom Ratu (1963.)

Obrazovanje

Osnovna škola Nikola Hribar danas djeluje kao četverogodišnja, dok viši razredi odlaze školskim autobusom u Veliku Goricu. Škola je sagradio 1900. godine čovjek po kome danas nosi ime.

Kultura

• Kulturno umjetničko društvo Nova Zora

Šport

• Nogometni klub NK Lomnica natjeće se u 1. Županijskoj ligi.

Donja Lomnica danas

Nekadašja Donja Lomnica otišla je u nepovrat, zadružnih hiža nema više, tek je ostalo manji dio drvenih kuća. Sve se modernizirano a poljoprivreda gotovo napuštena i svi se okreću urbanom životu. Danas Donja Lomnica ima 1.667 stanovnika.

Udruge

• Dobrovoljno vatrogasno društvo,
• KUD-Nova Zora,
• Lovačko društvo Fazan,
• Plemenita sučija,
• Športsko društvo Lomnica,
• Udruga umirovljenika,
• Udruga Dragovoljaca domovinskog rata

Izvori i literatura

• Emilij Laszowski: Povijest Turopolja I. II. III.
• Slavko Stepanić: Monografija Nove zore, Monografija Dobrovoljnog vatrogasnog društva D.Lomnica
• Arhiv Plemenite sučije Donja Lomnica
• Hrvatski Državni Arhiv

Vanjske poveznice

• Portal Turopole
• Portal Slavko Stepanić
• Portal Sveti Bartolomej

Nedovršeni članak Donja Lomnica koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.