Židovi u Vojvodini
Židovi su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.
Opći podatci
U prošlosti i danas najviše su bili naseljeni po urbanim sredinama, osobito većima.
Tradicijski su govorili jezikom vladajućih naroda, pa su tako u doba Habsburške Monarhije i Austro-Ugarske služili se njemačkim i mađarskim, a u doba Jugoslavije srpskim. U doba Habsburške Monarhije odnosno Austro-Ugarske služili su se i jidišem. Većina vojvođanskih Židova su Aškenazi.
Najstarija nazočnost je još od starorimskih vremena. Značajnije udio raste u turskim vremenima, osobito nakon što je turska država primila Židove izgnane s Pirenejskog poluotoka i južne Italije. Najveći porast broja Židova bilježi se u doba habsburške vlasti, osobito nakon liberalizacija. Gospodarski i kulturni procvat doživljavaju na prijelazu 19. u 20. stoljeće.
Zajednica je brojčano dosta stradala u Holokaustu, a brojni preživjeli odselili su u Izrael nakon rata.
Šport
Na području Vojvodine je djelovalo nekoliko športskih društava, među njima Juda Makabi ("Sportski klub") iz Novog Sada, Hakoah ("Jevrejski sport klub") iz Subotice i drugi.[1]
Poznate osobe
- Ivan Ivanji, srb. pisac
- Danilo Kiš (Dániel Kiss), srb. pisac
- Geca Kon ( Gaetz Kohn), srb. izdavač
- Tommy Lapid (Tomislav Lampel ), izr. RTV novinar, političar
- Sonja Licht, srp. pol. aktivistica
- Eva Ras (rođ. Balazs Wagner), srb. glumica
- Dan Reisinger, izr. grafički dizajner
- Aleksandar Tišma, srb. pisac
- Tibor Sekelj, srb. pisac
- Ladislav Hexner, stolnotenisač
- Mirko Beer, kirurg
- Katarina Adanja, povjesničarka umjetnosti
Izvori
| |||||