Suhozid

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 671006 od 12. ožujak 2026. u 12:25 koju je unio Suradnik10 (razgovor | doprinosi) (Zamjena teksta - '{{UNESCO-nematerijalna svjetska baština' u '{{UNESCO – nematerijalna svjetska baština')
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Suhozid
Datoteka:UNESCO logo.svg UNESCO – Nematerijalna svjetska baština
Suhozid
Datoteka:Flag of Spain.svg Španjolska Datoteka:Flag of Cyprus.svg Cipar Datoteka:Flag of Greece.svg Grčka
Datoteka:Flag of Italy.svg Italija Hrvatska Datoteka:Flag of France.svg Francuska
Datoteka:Flag of Slovenia.svg Slovenija Datoteka:Flag of Switzerland.svg Švicarska
Regija: Europa
Godina upisa: 2018.
ID: 01393
Ugroženost: -
Poveznica: UNESCO
Datoteka:Velebit Ljuotic Mataci 02.JPG
Suhozid na Velebitu
Datoteka:Dry stone wall.jpg
Stari rimski put izmedu suhozida
Datoteka:Inisheer Gardens 2002 dry-stone walls.jpg
Inishmaan Gardens

Suhozid je građevina od prirodnog kamena bez korištenja morta.

Postoje razne svrhe gradnje suhozida:

Ekološka korist

Suhozidi pružaju vrijedna utočišta za razne biljke i životinje, npr. guštere, žabe, pčele i razne rijetke kukce.

Zaštita

Udruga Dragodid je aplicirala zahtjev za trajnom zaštitom. Srpnja 2013. nakon dugih godina peripetija i dilema o tome kako zakonski zaštititi suhozid, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske prihvatilo je modalitet zaštite suhozida kroz zaštitu same tehnike gradnje kao nematerijalnog kulturnog dobra. Time je vještina zidanja "u suho" zaštićena na nacionalnoj razini rješenjem o preventivnoj zaštiti čije je trajanje 3 godine, a Udruga Dragodid odigrala je savjetodavnu logu.[2] Nakon trogodišnjeg perioda preventivne zaštite umijeće je suhozidne gradnje u prosincu 2016. godine dobilo i trajnu zaštitu kao nematerijalno kulturno dobro RH. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske donijelo je odluku kojom se umijeće suhozidne gradnje proglašava nematerijalnim kulturnim dobrom. te je uvršteno u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Na sastanku stručnjaka na temu "Tehnika gradnje „u suho“" kao element nematerijalne kulturne baštine, krenulo se s izradom zajedničke kandidature zemalja gdje postoji ta tradicijska gradnja, iz Cipra, Bugarske, Hrvatske, Grčke, Španjolske i Švicarske a radi upisa na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalnih dobara čovječanstva.[3]

Suhozid je 29. studenog 2018. godine stavljen na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine.[4]

Vidi još

Izvori

  1. ↑ Proleksis enciklopedija: Gromača (Pristupljeno 17. studenoga 2017.)
  2. ↑ kravosas: Vještina gradnje suhozida proglašena kulturnim dobrom!, Udruga Dragodid, 17. srpnja 2013. Pristupljeno 11. veljače 2017.
  3. ↑ Veronika S.: Suhozid potvrđen kao kulturno dobro!, Kamenjar.com, 30. siječnja 2017. Pristupljeno 11. veljače 2017.
  4. ↑ Vijest na stranici Večernjega lista

Literatura

Vanjske poveznice

v •  • u
Svjetska baština u Hrvatskoj
Datoteka:Flag of UNESCO.svgKulturna baština (8)
Dubrovnik (1979.) • Biskupska zgrada Eufrazijeve bazilike, Poreč (1997.) • Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku (2000.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar1) (2017.) • Split s Dioklecijanovom palačom (1979.) • Starogradsko polje na Hvaru (2008.) • Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici2) (2016.) • Trogir (1997.)
Hrvatska zastava
Prirodna baština (2)
Plitvička jezera (1979.) • Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe3) (2017.)
Nematerijalna
svjetska baština (14)
Bećarac, pjevanje i sviranje iz istočne Hrvatske (2011.) • Festa Svetog Vlaha, zaštitnika Dubrovnika (2009.) • Hrvatsko čipkarstvo (2009.) • Hvarska procesija Za križen (2009.) • Istarsko dvoglasno pjevanje i sviranje na istarskoj ljestvici (2009.) • Klapsko pjevanje iz Dalmacije (2012.) • Mediteranska prehrana4) (2013.) • Nijemo kolo iz Zagore (2011.) • Ojkanje (2010.) • Proizvodnja drvenih dječjih igračaka Hrvatskog Zagorja (2009.) • Proljetni ophod kraljica (Ljelje) u Gorjanima (2009.) • Sinjska alka (2010.) • Tradicija pravljenja licitara (2010.) • Zvončari Kastavštine (2009.) • Međimurska popevka (2018.) • Suhozid5) (2018.)

1) Zajednička svjetska baština Italije, Crne Gore i Hrvatske  2) Zajednička svjetska baština Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije i Hrvatske  3) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  4) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  5) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Francuske, Slovenije i Švicarske

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Suhozid&oldid=671006"