Pijavičino
| Pijavičino | |
|---|---|
Pijavičino na zemljovidu Hrvatske | |
| Država | |
| Županija | Dubrovačko-neretvanska |
| Općina/Grad | Orebić |
| Najbliži (veći) grad | Dubrovnik |
| Nadmorska visina | 325 m |
| Zemljopisne koordinate | 42°56′35″N 17°21′43″E / 42.943°N 17.362°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - Ukupno | 143 |
| - Broj domaćinstava | 60 |
| Pošta | 20243 Kuna |
| Pozivni broj | 020 |
| Autooznaka | DU |
Pijavičino na zemljovidu Dubrovačko-neretvanske županije | |
Potomje (izbliza) i Pijavičino u daljini
| |
Pijavičino je naseljeno mjesto općine Orebić na poluotoku Pelješac, u sastavu Dubrovačko-neretvanske županije.
Zemljopisni položaj
Naselje se nalazi na rubnom dijelu Župe Pelješke, uz glavnu pelješku prometnicu, u plodnoj kotlini podno okolnih brda, između Potomja na jugozapadu i Janjine na istoku.
Povijest
Na istaknutom dijelu naselja u prošlosti se nalazio vlastelinski ljetnikovac od kojega je ostala samo crkvica Svete Katarine.
U naselju se također nalazi i Zlatarićeva kula, boravište u kojem su živjeli plemići i obrambena utvrda koju je 1625. godine podignuo plemić Cvijeto Zlatarić. Na utvrdi je i danas vidljiv natpis: "Podiže sebi i potomcima iz ljubavi prema zelenim gajevima".
U drugoj polovini rujna 1941. u Gornjem i Donjem Pijavičinu talijanski fašistički vojnici spalili su sve kuće osim jedne, pobili 32 osobe i silovali jednu ženu. Preostalo stanovništvo pobjeglo je u Trstenik. U studenome 1943. godine selo će poharati njemački nacistički vojnici, tako što će spaliti dvije školske zgrade i Hrvatski zadružni dom.[1]
Stanovništvo
Prema popisu stanovnika iz 2001. godine u Pijavičinom su u 60 domaćinstava obitavala 143 stanovnika[2].
<style>
.population-wrapper {
width: 100%; max-width: 750px; margin: 20px auto; padding: 15px; background: #f8f9fa; border: 1px solid #ddd; border-radius: 12px; box-shadow: 0 2px 6px rgba(0,0,0,0.1); font-family: sans-serif;
}
/* Dark mode */ @media (prefers-color-scheme: dark) {
.population-wrapper {
background: #1e1e1e;
border-color: #444;
color: #eee;
}
.population-bar span {
color: #fff;
}
}
/* Bar chart */ .population-bar {
display: flex; align-items: center; margin: 6px 0;
} .population-year {
width: 60px; font-weight: bold;
} .population-value {
flex-grow: 1; height: 22px; border-radius: 4px; position: relative; transition: width 1.2s ease;
} .population-value.up { background: #4caf50; } .population-value.down { background: #f44336; } .population-value.equal { background: #607d8b; } .population-value span {
position: absolute; right: 6px; top: 2px; font-size: 12px; font-weight: bold; color: #fff;
}
/* Tooltip */ .population-value:hover::after {
content: attr(data-tooltip); position: absolute; top: -28px; right: 0; background: #333; color: #fff; padding: 4px 8px; font-size: 12px; border-radius: 4px; white-space: nowrap; z-index: 10;
}
/* SVG line chart */ .population-linechart {
width: 100%; margin-top: 20px;
} .population-stats {
margin-top: 15px; font-size: 14px; background: #eef2f5; padding: 10px; border-radius: 8px;
} @media (prefers-color-scheme: dark) {
.population-stats {
background: #2a2a2a;
}
} </style>
Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[3]
{{#vardefine:max|0}} {{#vardefine:min|999999}} {{#vardefine:sum|0}} {{#vardefine:count|0}}
<svg class="population-linechart" viewBox="0 0 800 300" preserveAspectRatio="none">
<polyline fill="none" stroke="#007bff" stroke-width="3"
points="
{{#loop:1|20|
{{#vardefine:sum|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
{{#vardefine:count|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
{{#vardefine:max|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
{{#vardefine:min|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.,Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.
}}
" />
</svg>
{{#vardefine:p0|0}} {{#loop:1|20|
{{#vardefine:trend|
Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.
}}
{{#vardefine:p0|{{{p{{#var:loop}}}}}}}
}}
Najviše: {{#var:max}} stanovnika
Najmanje: {{#var:min}} stanovnika
Prosjek: Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. stanovnika
Ukupno godina: {{#var:count}}
Izvor – Državni zavod za statistiku
Poznate osobe
- Petar Digović, hrv. pravnik i pisac, autor knjige o hrv. pravu na Dalmaciju
Gospodarstvo
Plodna kotlina u Pijavičinom, obronci u području Dingača koji su dijelom u vlasništvu mještana Pijavičinog te odgovarajuća klima pogodni su uvjeti za uzgoj vinove loze, plemenite sorte Plavac mali, pa se mještani bave vinogradarstvom i proizvodnjom čuvenih vrhunskih peljeških vina Dingač, Postup i Plavac sa zaštićenim geografskim podrijetlom.
Osim vinogradarstva mještani se također bave poljodjelstvom, a u manjoj mjeri i turizmom.
Izvori
- ↑ Franko Mirošević-Dubrovački kotar u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Udruga antifašista Dubrovnik, Dubrovnik 2016., str. 166., 258.
- ↑ DZS - Popis stanovništva 2001. godine
- ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
Vanjske poveznice
| |||||