Posebni rezervat šumske vegetacije
Posebni rezervat šumske vegetacije je zaštićeno područje suhozemlja i/ili mora od osobitog značenja zbog jedinstvenih, rijetkih ili reprezentativnih prirodnih vrijednosti, ili je ugroženo stanište ili stanište ugrožene divlje vrste, a prvenstveno je namijenjen očuvanju tih vrijednosti. Osim šumske vegetacije, posebni rezervat može biti: botanički, zoološki, herpetološki, ihtiološki, ornitološki, posebni rezervat u moru i dr. [1]
Ovdje je zaštićena šumska vegetacija od iznimnog znanstvenog, ekološkog ili estetskog značaja radi očuvanja izvornosti, bioraznolikosti i prirodnih procesa. U U posebnom rezervatu je zabranjena uporaba prirodnih dobara. Osoba koja upravlja zaštićenim područjem mora osigurati sredstva za provedbu aktivnosti iz programa zaštite, njege i obnove šuma koji sadrži mjere njihove zaštite te njihovu sprovedbu.[2] Općenito, u bilo kojem posebnom rezervatu nisu dopuštene radnje i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen rezervatom. [1]
U Hrvatskoj je 36 posebnih rezervata šumske vegetacije. To su Štirovača, Dugačko brdo, Prašnik, Kočje, Kontija, otok Lokrum, Crni jarki, Glavotok, Laudonov gaj, Sekulinačke planine, Česma, Lože, Dubrava – Hanzine , Dundo, Motovunska šuma, na Medvednici, Ramino korito, Klepina duliba i dr.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Zaštita prirode u Hrvatskoj. Javna ustanova Priroda Varaždinske županije. Pristupljeno 29. siječnja 2026.
- ↑ Saša Zdenčanović: Strukturne značajke prašumskog rezervata Sekulinačke planine. Šumarski fakultet u Zagrebu, Zagreb, rujan 2020. str. 7.
Vanjske poveznice
- Zaštićena prirodna područja u Hrvatskoj, Edutorij CARNET