Predložak:Wikiprojekt kršćanstvo/Ikona
-John_of_the_Cross-1656.jpg)
Tamna noć duše (španjolski: La noche oscura del alma) faza je pasivnog pročišćenja u mističnom razvoju duha pojedinca, prema španjolskom mistiku i katoličkom pjesniku iz 16. stoljeća, sv. Ivanu od Križa. On opisuje taj koncept u svome traktatu Tamna noć, komentaru na njegovu istoimenu pjesmu. Tamna noć duše slijedi nakon druge faze, osvjetljenja u kojem se osjeća Božja prisutnost, ali ta prisutnost još nije stabilna. Sam autor nije dao naslov svojoj pjesmi, koja zajedno s ovim komentarom i Usponom na goru Karmel tvori traktat o aktivnom i pasivnom pročišćenju osjetila i duha, što vodi do mističnog sjedinjenja.[1] Tamna noć duše opisuje duhovnu krizu kroz koju prolaze oni koji ozbiljno teže sjedinjenju s Bogom. Ova „noć” nije kazna, već pročišćujući proces koji Bog koristi za dublje sjedinjenje.
U moderno doba, izraz „tamna noć duše” postao je popularan izraz za opisivanje krize vjere ili teškog, bolnog razdoblja u nečijem životu.
Pjesma
Vrijeme nastanka i tema
Pjesma sv. Ivana od Križa, u osam strofa od po pet redaka, pripovijeda putovanje duše do mističnog sjedinjenja s Bogom. Vrijeme ili mjesto nastanka nisu sigurni. Vjerojatno je da je pjesma napisana između 1577. i 1579. godine. Pretpostavlja se da je pjesma napisana dok je Ivan bio zatočen u Toledu, iako su rijetke eksplicitne izjave u tom pogledu neuvjerljive i potkrijepljene.[2]
Putovanje se naziva „tamna noć” dijelom zato što tama predstavlja činjenicu da je odredište Bog nepoznato, kao u mističnom klasiku iz 14. stoljeća „Oblak neznanja”; oba djela potječu iz djela Pseudo-Dionizija Areopagita iz 6. stoljeća. Nadalje, sam put je nepoznat. „Tamna noć” se ovdje ne odnosi na životne teškoće općenito, iako se ta fraza koristi za označavanje takvih iskušenja.
Komentari sv. Ivana od Križa
Traktati Uspon na goru Karmel (1581. – 1585.) i Tamna noć (1584. – 1586.) komentari su pjesme, objašnjavajući njezino značenje redak po redak. Oba djela ostala su nedovršena.
Uspon na goru Karmel podijeljen je u tri knjige koje odražavaju dvije faze tamne noći. Prva je pročišćenje osjetila (pod nazivom „Aktivna noć osjetila”). Druga i treća knjiga opisuju intenzivnije pročišćenje duha (pod nazivom „Aktivna noć Duha”).[3] Aktivno pročišćenje osjetila obuhvaća prvu od klasične tri faze mističnog putovanja, nakon čega slijede faze prosvjetljenja, a zatim sjedinjenja. Pasivno pročišćenje duha odvija se između prosvjetljenja i potpunog sjedinjenja, kada se Božja prisutnost već osjetila, ali nije stabilna.[4]
Na početku komentara Tamna noć, Ivan je napisao: „U ovom prvom stihu, duša govori o načinu i načinu na koji odlazi, što se tiče njene naklonosti, od sebe i od svih stvari, umirući kroz istinsko mrtvljenje za sve njih i za sebe, kako bi stigla do slatkog i ukusnog života s Bogom”.
Tamna noć duše je faza konačnog i potpunog pročišćenja, a obilježena je zbunjenošću, bespomoćnošću, stagnacijom volje i osjećajem povlačenja Božje prisutnosti. To je razdoblje konačnog „nesebstva” i predaje skrivenim ciljevima božanske volje. Završna faza je sjedinjenje s objektom ljubavi, jednom Stvarnošću, Bogom. Ovdje je ja trajno uspostavljeno na transcendentalnoj razini i oslobođeno za novu svrhu.[5]
Suvremeno shvaćanje
Pojam „tamna noć duše” može se koristiti kao sinonim za krizu vjere.[6]
Ta kriza može trajati dugo. „Tamna noć” svetog Pavla od Križa u 18. stoljeću trajala je 45 godina, od čega se on na kraju oporavio. Tamna noć Majke Tereze trajala je od 1948. gotovo do njezine smrti 1997., s tek kratkim prekidima olakšanja, prema njezinim pismima.[7]
Drugi autori su dali slične reference: Joseph Campbell navodi: „Tamna noć duše dolazi neposredno prije otkrivenja. Kada je sve izgubljeno i sve se čini tamom, tada dolazi novi život i sve što je potrebno.”[8]
Roberto Assagioli navodi: „Međutim, prije potpune i konačne pobjede, duša mora proći još jedan test: mora proći kroz „tamnu noć”. Ali najtamnije noći prate najsjajnije zore i duša, konačno savršena, ulazi u potpuno, stalno i nerazdvojno zajedništvo s Duhom, tako da - da upotrijebimo smjelu izjavu koju je upotrijebio sv. Ivan od Križa - „čini se kao da je sam Bog i ima iste karakteristike kao i on””.[9]
Izvori
- ↑ Schneiders, Sandra M. (2005). „John of the Cross”. In Jones, Lindsay (ed.). MacMillan Encyclopedia of religion. MacMillan
- ↑ Lucinio del SS. Sacramento, Nota Introductoria a la „Subida” y la „Noche” in Vida y Obras completas de San Juan de la Cruz, 5th ed., Madrid: Biblioteca de Autores Cristianos, 1954, p. 358.
- ↑ Ascent of Mount Carmel, Ch. 1, 2
- ↑ Underhill, Evelyn (1999). Mysticism. Oneworld Publications. ISBN 1-85168-196-5.
- ↑ Greene, Dana (1987.). „Adhering to God: The Message of Evelyn Underhill for Our Times”. Spirituality Today. Vol. 39. pp. 22–38.
- ↑ Durà-Vilà, Glòria; Dein, Simon (2009). „The Dark Night of the Soul: Spiritual Distress and its Psychiatric Implications”. Mental Health Religion & Culture. 12 (6): 543–559. doi:10.1080/13674670902858800. S2CID 144177148.
- ↑ Mother Teresa's Crisis of Faith time.com Preuzeto 22. srpnja 2025.
- ↑ Campbell, Joseph. Reflections on the Art of Living: A Joseph Campbell Companion.
- ↑ Assagioli, Roberto (2007). Transpersonal Development. Inner Way Productions. pp. 146–147.