Narodni odbor općine

Za druga značenja, pogledajte Narodni odbor.

Narodni odbor općine je u vrijeme socijalističke Jugoslavije predstavljao jedinicu lokalne samouprave. Kako se Jugoslavije decentralizirala od 1949., tako narodni odbori općina postaju osnovom uređenja nove države sa sve više ovlasti u društvu i gospodarstvu. Preuzimali su sve poslove iz nadležnosti ukinutih mjesnih narodnih odbora (Opći zakon o narodnim odborima 1949., Službeni list, br. 49/49). Sve do 1955. su kao najviši lokalni organi vlasti i organ narodnog samoupravljanja na svom području djelovali prema Općem zakonu o narodnim odborima (Službeni list, br. 22/52) i Ustavnom zakonu iz 1953..

Narodnom odboru su prava, dužnosti, unutarnji ustroj i rad bili određeni Zakonom o narodnim odborima općine (Narodne novine, br. 33/52). Zakonitost rada NO opina nadzirao je narodni odbor kotara. Djelovalo se putem sjednica, upravnog aparata i pomoćnih organa - komisija. Samoupravljanje naroda se ostvarivalo i putem zborova birača, mogućnosti referenduma i opoziva. 1954. su narodni odbori kotara prebacili niz nadležnosti na narodne odbore općine radi decentraliziranja. U djelokrug općinskih narodnih odbora općine prešlo je niz nadležnosti iz financija, gospodarstva i komunalnih poslova: nad poslovanjem privatnih radnja i radionica, isplata plaća prosvjetnim radnicima, briga o potrošačima, nadzor nad radom, cijenama, uslugom, čistoćom ugostiteljskih objekata, socijalna pomoć, skoro svi komunalni poslovi, poslovi starateljstva, skrb za djecu palih boraca, kadrovska pitanja u prosvjeti i zdravstvu.

Narodni odbor općine je činili su odbornici. Na čelu NO je bio predsjednik, odgovoran za djelovanje i poslovanje NO te je bio čelnim upravnog aparata. Podređeni su mu bili tajnik (ujedno i matičar), blagajnik (računovođa) i kurir, a poslije i poreznik i čistačica. U sklopu NO djelovale su i komisije: komisija za poljske štete, komisija za odluke, komisija za molbe i žalbe, mandatno-imunitetna, komisija za prekršaje te privremene komisije (poput onih za rješenje međumjesnih sporova, za statistiku biljne proizvodnje i sl.).