Blagdani i spomendani u Hrvatskoj

Blagdani i spomendani u Republici Hrvatskoj propisani su Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj.^[1]

Blagdani

U dane blagdana u Republici Hrvatskoj se ne radi. Blagdani u Republici Hrvatskoj su:

Nova godina – 1. siječnja
Bogojavljanje ili Sveta tri kralja – 6. siječnja
Uskrs i Uskrsni ponedjeljak
Tijelovo
Praznik rada – 1. svibnja
Dan državnosti – 30. svibnja
Dan antifašističke borbe – 22. lipnja
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja – 5. kolovoza
Velika Gospa – 15. kolovoza
Svi sveti – 1. studenoga
Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje – 18. studenoga
Božić – 25. prosinca
prvi dan po Božiću, Sv. Stjepan – 26. prosinca

U dane vjerskih blagdana pripadnici pojedinih vjeroispovijesti u Republici Hrvatskoj imaju pravo na neradni dan, i to:

kršćani koji slave blagdan Božića na dan 7. siječnja toga dana
kršćani koji slave blagdan Uskrsa prema julijanskom kalendaru na dan Uskrsnog ponedjeljka
pripadnici islamske vjeroispovijesti koji slave blagdane Ramazanski bajram i Kurban-bajram jedan dan prema svom izboru za svaki od tih blagdana
pripadnici židovske vjeroispovijesti koji slave blagdane Jom kipur i Roš hašanu jedan dan prema svom izboru za svaki od tih blagdana

Spomendani

Spomendani u Republici Hrvatskoj su i obilježava ih se zbog:^[2]^[3]

9. siječnja – Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom (1919.) kao dan spomena značajan za očuvanje jedinstvenosti hrvatskog teritorija
15. siječnja – Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske (1992.) i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja (1998.), predstavlja potvrdu državnosti i ostvarivanje pune afirmacije hrvatske države u okviru međunarodne zajednice te predstavlja spomen na dan kada je završio proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, čime su stvoreni uvjeti za mirnodopski život, rad i razvoj na području cijele države
15. ožujka – Dan osnivanja Narodne zaštite u Republici Hrvatskoj (1991.), kao spomen na preteču HV-a
30. travnja – Dan pogibije Zrinskog i Frankopana (1671.), kao spomendan na Zrinske i Frankopane kao simbole žrtve za slobodu i pravdu hrvatskoga naroda i hrvatske domovine uz geslo – Navik on živi ki zgine pošteno
3. svibnja — Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu
9. svibnja – Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom, kao dan europskog zajedništva i identiteta i kao dan pobjede slobodnih naroda i država nad fašizmom.
nedjelja najbliža 15. svibnju – Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost
5. lipnja — Dan hrvatske zastave
25. lipnja – Dan neovisnosti, kao dan spomena na donošenje temeljnih odluka vezanih za neovisnost Republike Hrvatske, Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Deklaracije o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatsk
23. kolovoza – Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma
30. kolovoza – Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu
25. rujna – Dan donošenja Odluke o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom zemljom Hrvatskom (1943.), kao dan spomena značajan za očuvanje jedinstvenosti hrvatskog teritorija,
8. listopada – Dan Hrvatskoga sabora, kao dan spomena na donošenje povijesne odluke o raskidu svih državnopravnih veza s dotadašnjom državnom tvorevinom te vezano za navedeno na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća