Murter (Murter-Kornati)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 614421 od 22. lipanj 2025. u 11:42 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Zamjena teksta - '<!--'''Mu(.*)'''-->' u '')
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Murter
Murter na zemljovidu Hrvatska
Murter
Murter
Murter na zemljovidu Hrvatske
Država Hrvatska
Županija Šibensko-kninska
Općina/Grad Murter-Kornati
Najbliži (veći) grad Šibenik
Zemljopisne koordinate 43°49′12″N 15°35′31″E / 43.820°N 15.592°E / 43.820; 15.592
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 2.068
Pošta 22243 Murter
Pozivni broj 022
Autooznaka ŠI
Murter na zemljovidu Šibensko-kninska županija
Murter
Murter
Murter na zemljovidu Šibensko-kninske županije
Datoteka:Murter 1.jpg
Naselje Murter

Murter je naselje na sjeverozapadnom dijelu istoimenog otoka udaljeno 32 kilometra od Šibenika i 65 kilometara od Zadra.

Zemljopis

Murter je okružen brežuljcima Radučem (125 m), Sv. Rokom (70 m), i Gradinom (62 m). Murter se širi prema uvali Hramini, u kojoj je izgrađena marina, prema uvali Slanica. Osim plaže Slanice, Murter ima još četiri plaže, a to su Luke, Podvrške, Čigrađa i Kosirina. Uvala Hramina relativno je dobro zaštićena od vjetrova, osim bure. S vidikovca crkve Svetog Roka pruža se pogled na okolna mjesta, brojne otoke, otočiće i uvale, ali i 10-ak milja udaljene Kornate.

Stanovništvo

Naselje Murter prema popisu stanovništva iz 2001. ima 2.068 stalnih stanovnika.[1]


<style> .population-wrapper {

 width: 100%;
 max-width: 750px;
 margin: 20px auto;
 padding: 15px;
 background: #f8f9fa;
 border: 1px solid #ddd;
 border-radius: 12px;
 box-shadow: 0 2px 6px rgba(0,0,0,0.1);
 font-family: sans-serif;

}

/* Dark mode */ @media (prefers-color-scheme: dark) {

 .population-wrapper {
   background: #1e1e1e;
   border-color: #444;
   color: #eee;
 }
 .population-bar span {
   color: #fff;
 }

}

/* Bar chart */ .population-bar {

 display: flex;
 align-items: center;
 margin: 6px 0;

} .population-year {

 width: 60px;
 font-weight: bold;

} .population-value {

 flex-grow: 1;
 height: 22px;
 border-radius: 4px;
 position: relative;
 transition: width 1.2s ease;

} .population-value.up { background: #4caf50; } .population-value.down { background: #f44336; } .population-value.equal { background: #607d8b; } .population-value span {

 position: absolute;
 right: 6px;
 top: 2px;
 font-size: 12px;
 font-weight: bold;
 color: #fff;

}

/* Tooltip */ .population-value:hover::after {

 content: attr(data-tooltip);
 position: absolute;
 top: -28px;
 right: 0;
 background: #333;
 color: #fff;
 padding: 4px 8px;
 font-size: 12px;
 border-radius: 4px;
 white-space: nowrap;
 z-index: 10;

}

/* SVG line chart */ .population-linechart {

 width: 100%;
 margin-top: 20px;

} .population-stats {

 margin-top: 15px;
 font-size: 14px;
 background: #eef2f5;
 padding: 10px;
 border-radius: 8px;

} @media (prefers-color-scheme: dark) {

 .population-stats {
   background: #2a2a2a;
 }

} </style>

Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[2]

{{#vardefine:max|0}} {{#vardefine:min|999999}} {{#vardefine:sum|0}} {{#vardefine:count|0}}

<svg class="population-linechart" viewBox="0 0 800 300" preserveAspectRatio="none">

 <polyline fill="none" stroke="#007bff" stroke-width="3"
   points="
   {{#loop:1|20|
     {{#vardefine:sum|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
       {{#vardefine:count|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
       {{#vardefine:max|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
       {{#vardefine:min|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
       Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.,Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.
   }}
   " />

</svg>

{{#vardefine:p0|0}} {{#loop:1|20|

 {{#vardefine:trend|
     Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.
   }}
{{{a{{#var:loop}}}}}
     <div class="population-value {{#var:trend}}"
          style="width:Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.%;"
          data-tooltip="Godina {{{a{{#var:loop}}}}}: {{{p{{#var:loop}}}}} stanovnika">
       {{{p{{#var:loop}}}}}
   {{#vardefine:p0|{{{p{{#var:loop}}}}}}}

}}

Najviše: {{#var:max}} stanovnika
Najmanje: {{#var:min}} stanovnika
Prosjek: Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. stanovnika
Ukupno godina: {{#var:count}}

Izvor – Državni zavod za statistiku



Napomena: U 1869. podaci su sadržani u naselju Betina, općina Tisno.

Uprava

Od državnih institucija u Murteru se nalaze općinska uprava, lučka kapetanija i osnovna škola. U gradu ne postoji policijska stanica, niti vatrogasna jedinica. Najbliže takve ustanove nalaze se u Tisnom, odnosno Vodicama.

Prometna povezanost s okolnim područjima oslanja se na dvije ceste koje vode u susjednu općinu Tisno, a kroz nju do Tišnjanskog mosta te dalje prema magistralnoj cesti i gradovima Zadru i Šibeniku, odnosno prema čvoru Pirovac za autocestu A1. Trajektnog prijevoza nema.

Gospodarstvo

Datoteka:Sailboats in Murter.jpg
Jedrilice u Murteru.

Gospodarska je osnova poljodjelstvo, ribarstvo i turizam.
Nekada pretežno ribarsko naselje, Murter se sve više orijentira na turizam. Ribarska tradicija je, međutim, još uvijek jaka i uz mnoštvo malih ribara, koji love mrežama stajačicama pretežno u Murterskom moru, grad se može pohvaliti i povećom kočarskom flotom, čije područje djelovanja obuhvaća čak i otoke Jabuku i Palagružu. Poljoprivreda je također prisutna u općini, ali se najčešće svodi na proizvodnju za osobne potrebe. Najistaknutije grane su maslinarstvo i uzgoj smokava. Na Kornatima postoji i barem jedan pčelarski posjed. Nekoliko domaćinstava još uvijek uzgaja ovce, ali je ovčarstvo nakon Domovinskog rata gotovo ugašeno.

Turizam je danas najzastupljenija grana gospodarstva općine. U uvali Slanici se nalazi hotel "Colentum" te Kamp "Slanica", ali najviše profita se ostvaruje kroz privatni smještaj. Gotovo svaka kuća u Murteru opremljena je za prihvat gostiju. Sve veća apartmanizacija posebno je zahvatila dijelove Murtera kao što su Podraduč, Jersane i Slanica. Velik dio zarade ostvaruje se od turizma, uglavnom od apartmana koji se iznajmljuju u Murteru, ali i od privatnog smještaja na 10-ak milja udaljenim Kornatima i to u ribarskim kućama koje su namjenjene za robinzonski turizam. Kornati su uglavnom u vlasništvu Murterina. Na Kornate se također organiziraju i izleti brodovima.

Zahvaljujući trima marinama, od kojih je jedna u Murteru, a dvije na Kornatima, Murter se može ubrojiti i u važnija središta nautičkog turizma na Jadranu.

U gradu se također nalazi i jedno brodogradilište, opremljeno za izradu i remont svih vrsta malih i srednjih plovila.

Poznate osobe

Spomenici i znamenitosti

Od sakralnih spomenika treba spomenuti kapelicu Sv. Roka iz 1760. godine, crkvu Sv. Mihovila rekonstruiranu 1770. godine, te crkvu Gospe od Gradine. U Murteru se 1866. godine otvorila prva seoska čitaonica na području cijele Dalmacije.Na brdu Raduč nalazi se vojna utvrda koja je izgrađena za vrijeme Austro - ugarske a sastoji se od tunela u brdu i topovskih "gnijezda". Na rivi u Murteru nakon Drugog svjetskog rata podignut je spomenik narodnooslobodilačkoj borbi, ali je miniran 2005. godine, te uklonjen odlukom općinskog vijeća na čelu s Ivom Marušićem

Povijest

Na poluotoku Gradini nalaze se ostaci jedne od najvećih gradina na tlu južne Liburnije, a u njezinu podnožju i uz obalu ruševine antičkog grada Colentuma.
Colentum je i najstarije ime otoka. Spominju ga Ptolomej i Plinije u I. stoljeću, te kozmograf iz Ravennne u VII. Porfirogenet u X. stoljeću ne navodi Colentum, što znači - s obzirom na upućenost Cara u prilike na obali i otocima - da je tada već prestao postojati.
Teško je sa sigurnošću utvrditi kada Hrvati prvi put stupaju na otok. Prema nalazima materijalne kulture i prema jezičnim ostacima u toponimima, to je bilo vrlo rano, no prvi pisani spomen imena je iz 1285.
"Župa Srimac ima g. 1298. sela: Veliko selo (Villa magna) i Jezera na Murteru, te Žirje i Zlarin" - tvrdi don Krsto Stošić.

Najprije se zvalo Veliko Selo(od XIII. st.) i Srimač (Srimac), a od 1715. ima sadašnje ime.
Novo naselje Srimač, Hrvati su u duhu svog shvaćanja i iskorištavanja prostora na otocima, podigli dalje od mora, na pristranku, uz rub plodnog polja i u podnožju Vršine i Raduča, s kojih se moglo kontrolirati stanje na moru i prijetnje koje su s njega dolazile.
Nekako istodobno (1318.) na prvim pomorskim kartama prvi put se spominje i ime Mortar, kasnije u duhu, lokalnog govora oblikovano u današnji oblik Murter.
Oba imena su postojala u upotrebi dugi niz stoljeća, dok konačno nije dobio današnje ime.

Kultura

Iako ruralno naselje, Murter je u svom trajanju započeo, njegovao i očuvao visoke standarde kulturnog, osobito pučkog i duhovnog izražavanja. Najprije vrlo ranim osnivanjem Pučke škole (1845.), zatim utemeljenjem jedne od prvih čitaonica na hrvatskom jeziku u Dalmaciji (1866.), pokretanjem crkvenog pjevačkog zbora (1900.), djelovanjem amaterskog dramskog ansambla (od 1922.). Osnovna škola i pošta otvoreni su 1877. godine, a 1910. godine osnovana je i Uljarska zadruga. 1913., na velikoj međunarodnoj izložbi ulja u Francuskoj u Eixu, Murterini su dobili zlatnu medalju za kvalitetu svog ulja. Osobito je obilježje mještana druželjubivost, otvorenost, ljubav prema pjevanju i dramskom izražavanju.


Crkva sv. Mihovila je središte okupljanja starijih Murterina. Osim crkve, od religijskih struktura postoji i nekoliko kapelica razasutih širom općine, od kojih je najupečatljivija kapelica sv. Roka na istoimenom brežuljku iznad naselja.

Kulturna ponuda u Murteru je sljedeća: ljetno kino, muzej, knjižnica, nastupi klapa i popularnih pjevača, koncerti, privatne galerije. U Murteru djeluje kulturno društvo "Zaokret".

Ugostiteljska ponuda je bogata, s obiljem kafića, konobi i restorana.

Brojne i lijepe plaže (Luke, Slanica, Podvrške, Čigrađa, Kosirina) pružaju adekvatne sadržaje s pripadajućim ugostiteljskim i zabavnim sadržajima.

Svake godina 8. rujna, na dan Male Gospe, u Murteru se organizira velika fešta.

29. rujna je dan zaštitnika Župe Murter, Sv. Mihovila. Tog dana se već tradicionalno organizira regata i manifestacija Latinsko idro.

Šport

Od sportskih društava postoje boćarski, malonogometni klub, teniski s pripadajućim igralištima.

Od 1957. održava se Malonogometni turnir 'Murter' , koji je bio prvi malonogometni turnir u tadašnjoj Jugoslaviji.[3][4]

Cestovna utrka Murter održava se od 1995.

1. Svjetsko prvenstvo u udičarenju 1972. održano je u Murteru.[5]

Izvori