Tartarija

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 604641 od 22. lipanj 2025. u 06:16 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Zamjena teksta - '<!--'''T(.*)'''-->' u '')
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Datoteka:1806 Cary Map of Tartary or Central Asia - Geographicus - Tartary-cary-1806.jpg
Karta iz 1806. godine koja prikazuje Neovisnu Tartariju (označenu žutom bojom) i Kinesku Tartariju (označenu ljubičastom bojom).

Tartarija (latinski: Tartaria) ili Velika Tartarija (latinski: Tartaria Magna) povijesna je regija u Aziji koje se prostirala od Kaspijskoga jezera i Urala do Tihoga oceana. Tartarija je hiperonim koji su koristili Europljani za područja Središnje, Sjeverne i Istočne Azije koje su bile nepoznate europskima zemljopiscima. Tartarija se prostirala Pontsko-kaspijskom stepom, Idel-Uralom, Kavkazom, Sibirom, Unutarnjom Azijom, Mongolijom i Mandžurijom.

Zemljopis i povijest

Datoteka:Giovanni Botero - Tartaria map and description.jpg
Karta i opis Tartarije u djelu „Relationi universali” Giovannija Botera (Brescia, 1599. godine).

Znanje o Mandžuriji, Mongoliji i Središnjoj Aziji bilo je ograničeno sve do 18. stoljeća. Čitavo to područje nazvano je „Tartarija”, a njeni stanovnici „Tartari”[1] U ranome novome vijeku kada dolazi do porasta znanja o zemljopisu Azije, Europljani su počeli dijeliti Tartariju na više dijelova: Sibir je postao Velika Tartarija ili Ruska Tartarija, Krimski Kanat Mala Tartarija, Mandžurija Kineska Tartarija, a zapadna Središnja Azija (prije postojanja Ruskoga Turkestana) Nezavisna Tartarija.[2][3][4]

Mišljenja Europljana o ovome prostoru bila su često negativna te su se često odrazila na naslijeđe mongolskih osvajanja. Izraz je nastao nakon rasprostranjenoga razaranja koja su se širila s Mongolskim Carstvom. Dodavanjem dodatnoga „r” u „Tatar” sugeriralo je na Tartar, pakao u grčkoj mitologiji.[5] U 18. stoljeću pisci koji su djelovali tijekom prosvjetiteljstva opisivali su Sibir ili Tartariju i njene stanovnike kao „barbare”. Te opise su povezivali s idejama civilizacije, divljaštva i rasizma.[6]

Pad upotrebe

Upotreba izraza „Tartarija” doživljava pad sve većim znanjem regije. Unatoč tome ovaj se izraz još dugo koristio u 19. stoljeću.[7] Etnografske podatke koji su prikupili isusovci u Kini doveli su do zamjene izraza Kineska Tartarija s Mandžurijom u europljanskome zemljopisu u ranome 18. stoljeću.[8] Istraživanja ovih prostora koja su vodili Jegor Kazimirovič Mejendorf i Alexander von Humboldt doveli su do rasta upotrebe izraza Središnja Azija u ranome 19. stoljeću te dodatnima izrazima, kao što su Unutarnja Azija[9] i Sibir za azijski dio Rusko Carstvo. Do izraza Sibir za ovo područje došlo je zahvaljujući ruskima osvajanjima.[10]

Do 20. stoljeća, izraz Tartarija za Sibir i Središnju Aziju više nije bio u upotrebi. Unatoč tome izraz se nalazi u imenu knjige News from Tartary Petera Fleminga, starijega brata Iana Fleminga. U knjizi opisuje svoja putovanja po Središnjoj Aziji.

Izvori

  1. ↑ Elliott, "The Limits of Tartary", 625
  2. ↑ Ibid., 626
  3. ↑ Vermeulen, "Before Boas", 88
  4. ↑ Sela, "L'invention", 542
  5. ↑ Elliott, Op. Cit., 626
  6. ↑ Wolff, "Global Perspective", 448
  7. ↑ Seal, Op. Cit.
  8. ↑ Elliott, Op. Cit., 626
  9. ↑ Sela, Op. Cit, 543
  10. ↑ Vermeulen, Op. Cit., 89

Literatura

  • Elliott, Mark C. "The Limits of Tartary: Manchuria in Imperial and National Geographies." The Journal of Asian Studies 59, no. 3 (August 2000): 603–46. doi:10.2307/2658945.
  • Sela, Ron. "SVETLANA GORSHENINA. L’invention de l’Asie centrale: Histoire du concept de la Tartarie a` l’Eurasie. (Rayon histoire de la librairie Droz, no. 4.) Geneva: Droz, 2014. Pp. 702. $73.20." American Historical Review 2016 (April 2016): 542–43. doi:10.1353/imp.2015.0005.
  • Wolff, Larry. "The Global Perspective of Enlightened Travelers: Philosophic Geography from Siberia to the Pacific Ocean." European Review of History: Revue Europeenne Dhistoire 13, no. 3 (September 2006): 437–53. doi:10.1080/13507480600893148.
  • Vermeulen, Han F. Before Boas: The Genesis of Ethnography and Ethnology in the German Enlightenment. Albany, NY: University of Nebraska, 2018.

Vidi još

Vanjske poveznice