Vladimir Škrobo

Vladimir Škrobo Baja (1965.), hrvatski gospodarstvenik i čuvar tradicijske baštine baranjskog kraja. Enološki je i gastronomski stručnjak. Pionir je baranjskog turizma, jer je prepoznao Baranju kao mjesto puno potencijala i skrivenih ljepota. Dolazi iz Karanca. Vlasnik je etno restorana Baranjske kuće u Karancu.

Životopis

U Kneževim Vinogradima išao je u osnovnu školu, u srednjoj u Osijeku je završio za medicinskog tehničara, a na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku ratarstvo. Zaposlio se je kao kao tehnolog na odjelu za duhan u Belju. Tu je radio do rata, pa je otišao u vojsku. Vrativši se u Belje, uskoro je dao otkaz jer je htio pokrenuti svoj posao. 2003. je u okviru svog obrt za ugostiteljstvo i turizam pokrenuo jedan od prvih u Baranji i jedan od najpoznatijih restorana u Baranji, Baranjsku kuću. Uskoro je pokrenuo i objekte gdje gosti mogu prenoćiti. Krenula je proizvodnja vlastitih poljodjelskih proizvoda i njihovih prerađevina (ajvar, džem...). Širenjem posla, dao se u organiziranje manifestacija u Karancu.

Tu je natjecanje u topljenju čvaraka Čvarakfest i održava se u studenome. 2008. je prvi počeo organizirano peći čvarke što je bio početak Čvarakfesta u Karancu. Poslije su mu se pridružili prijatelji. Broj sudionika je bio sve veći te je festival premješten na inu lokaciju, livadu kod crkve sv. Donata, i stekao natjecateljski karakter.

Zatim je pokrenuo Proljetni vašar. Održava se svake Cvjetnice, a na njemu se prodaju domaći proizvodi i bira najteža slanina. Naljepša se proglašava princezom pušnice. Na jednom izdanju vašara bio je tvorcem najveće slanine u Slavoniji. Na Proljetnom vašaru u Karancu 2015. bio je vlasnikom najveće slanine, Kaput slanine. Slaninu su napravili od tristokilogramskog bravca, a nakon prvotnog sušenja bila je 200 cm visoka i 130 cm široka. Škrobo je za ovu slaninu pobijedio u kategoriji Princeza pušnice, za najljepšu slaninu.

Akademija blata se održava u srpnju u sklopu etnografske zbirke Ulice zaboravljenog vremena, koja je u dvorištu Baranjske kuće.

Dobitnik je Nagrade Vicka Andrića za 2023. godinu za doprinos lokalnoj zajednici, za iznimno zalaganje u skrbi i očuvanju tradicijske baštine. 2024. je na Danima hrvatskog turizma dobio godišnju Nagradu Antona Štifanića, za svoj doprinos očuvanju tradicijske baštine i promociji ruralnog turizma, a njegov etno-restoran u središtu Karanca preko 20 godina povezuje tradiciju, gastronomiju i ruralni turizam. Škrobin projekt Ulica zaboravljenog vremena je zbirka od preko tisuću etnografskih predmeta koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Ljubitelji povijesti i posjetitelji Karanca njome doživljavaju autentičnu Baranju. Zbirku tradicijskih predmeta čini više tisuća predmeta datirajućih s kraja 19. i početka 20. stoljeća,, od kojih je 847 predmeta stručnjački obrađeno. Cilj projekta jest formirati muzej na otvorenom koji će prikazati i sačuvati od zaborava sve obrte neophodne za seosku svakodnevnicu, danas zaboravljene ili nestale. Zbirka je u dvorištu Baranjske kuće, pored Obrtničke ulice u kojoj je izrađen prvi kulen. U dvorištu su i male gospodarske zgrade (ambar, mlin, ledara...), poljodjelski alati i strojevi.

Vanjske poveznice

Bajo iz Karanca meštar je za čvarke: po njih hrle sladokusci sa svih strana, dao nam je recept za najbolje na Balkanu, Slobodna Dalmacija