Đurovića špilja

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 591593 od 29. svibanj 2025. u 11:54 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Zamjena teksta - '<!--'''Đ(.*)'''-->' u '')
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Đurovića špilja
Koordinate: 42°33′39″N 18°16′03″E / 42.56083°N 18.2675°E / 42.56083; 18.2675
Lokacija Zračna luka Dubrovnik
Država Hrvatska
Najbliži grad Dubrovnik
Najniža razina 23 - 25 m ispod poletno sletne staze
Najveća visina 10 m
Dužina 156 m
Volumen ~ 9000 m3
Približna starost 5000 godina

Đurovića špilja je jedinstvena krška špilja koja se nalazi ispod stajne staze dubrovačke zračne luke u mjestu Čilipi.[1][2] Prema nekim procjenama starost špilje je oko 5000 godina.[provjeriti]

Opis

Špilja je iznimno lijepa s velikim brojem stalaktita i stalagmita. Volumen špilje iznosi oko 9000 m3.[2] Špiljski je kanal dugačak 156 m, a spušta se do dubine od 25 metara s obzirom na zaravnjeni teren zračne luke.[2] Visina stropa dviju većih dvorana špilje u rasponu je od 10 do 25 metara. [1]

Okoliš Đurovića špilje složenog je geološkog sastava i građe. Špilja se nalazi u području kontakta breče, vapnenastih i dolomitnih naslaga iz vremena na prijelazu iz gornje krede u paleogen.[2] Vapnenačke naslage su ispresijecane pukotinama kojima površinske vode odlaze u podzemlje te polagano od otopljenih minerala stvaraju špiljske ukrase.[2]

Povijest

Arheološki ostaci (razne kosti i keramičke zdjele) koji su pronađeni u Đurovića špilji tijekom istraživanja, datiraju iz brončanog i željeznog doba.[3] Špiljom su se ponajviše koristili mještani koji su se u njoj opskrbljivali vodom i skrivali za vrijeme ratnih opasnosti i to do 1963. godine kada je zbog izgradnje dubrovačke zračne luke prirodni, vertikalni ulaz zatvoren.[1] Tada su, za neku buduću namjenu, ipak izgradili 37 m dugačak pristupni betonski tunel s ulazom u samoj blizini kontrolnog tornja.

Tek 2001. godine speleolozi Hrvatskog planinarskog društva Mosor iz Splita ponovno ulaze u špilju i snimaju njeno stanje. Nakon sedmogodišnjeg uređenja, špilja se za javnost otvara 2009. godine te vrlo brzo postaje turistička atrakcija.[3]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi journal
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4
    • Nepoznat parametar: id
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi journal
  3. 3,0 3,1
    • Nepoznat parametar: archivedate
    • Nepoznat parametar: archiveurl
    • Parametar type nije dopušten u klasi web
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web