 |
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite HIE navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |
 |
Ovaj članak ili odjeljak nije HIEpediziran. (Rasprava) Tekst članka treba preurediti u HIE-ov wikitekst, HIEtekst. Potom uklonite ovaj predložak. |
Loj, životinjska mast koja se nakuplja u masnom tkivu goveda, ovaca, konja i nekih drugih životinja, a topljenjem toga tkiva dobiva se kao namirnica. Goveđi loj bijeložute je boje i osobita okusa i mirisa. Konzistencija mu je pri sobnoj temperaturi meko elastična i ovisi ponajprije o količini stearinske, palmitinske i oleinske kiseline; točka topljenja nalazi se između 41,2 i 52,3 °C, a sadrži vrlo malo vode (do 0,3%). Prema kvaliteti razvrstava se u 4 klase: fini, jestivi i tiješteni loj te oleomargarin. Ovčji je loj, zbog većeg udjela stearinske i palmitinske kiseline, tvrđe konzistencije i nešto svjetliji. Konjski loj sadrži mnogo oleinske kiseline pa je izrazito mekan i topi se na 35 °C. Loj se upotrebljava kao jestiva mast, kao tehnička mast u tekstilnoj industriji, tiskarstvu i kožarstvu te za proizvodnju sapuna i svijeća lojanica. – Lojem se naziva i gust, polutekući sekret žlijezda lojnica na čovjekovoj koži.