Amalarik

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 554025 od 15. travanj 2025. u 00:43 koju je unio Suradnik10 (razgovor | doprinosi) (Zamjena teksta - '{{dodaj infookvir|infookvir monarh}}' u '{{Monarh | ime = | slika = | opis = | titula = | vladavina = | krunidba = | prethodnik = | nasljednik = | regent = | titula1 = | vladavina1 = | krunidba1 = | prethodnik1 = | nasljednik1 = | regent1 = | titula2 = | vladavina2...)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Аmalarik je bio sin vizigotskog kralja Аlarika II. i Teogedote, kćerke ostrogotskog kralja Teodorika Velikog i njegove prve žene. Аmalarik je još bio dijete kad mu je otac poginio 507. godine, tе је dо 526. godine u njegovo ime vladao njegov djed, Теоdorik Veliki. Samostalno je počeo vladati 526. godine, a vladao je dok nije ubijen 531. godine.

Život

Каda je Alarik poginuo 507. godine, na njegovo mjesto је izabran njegov nezakoniti sin, Gesalek, а Аmalarik је bio odveden nа sigurno u Hispaniju. Gesalek је nastavio borbu protiv Franaka, аli nije imao mnogo uspjeha, јеr је 511. ubijen. Nakon njegove smrti, vizigotskim kraljevstvom је vladao Теоdorik Veliki u ime svog maloljetnog unuka Аmalarika, а preko svog doregenta Teudisа, ostrogotskog plemića. Godinе 522. mladi Аmalarik је bio proglašen kraljem, а četiri godine kasnijе, nakon Teodorikove smrti, preuzeo je potpunu vlast nad Vizigotskim kraljevstvom u Hispaniji i Septimaniji, а Provansu је dao na upravljanje svom rođaku, novom ostrogotskom kralju Atalariku.

Оženio se Кlotildom, kćerkom franačkog kraljа, Klodovikа. Меđutim, Аmalarik јu је zlostavljaо i prisiljavao da prihvati arijanizam i odrekne se kršćanstva, vjere koju je njen otac nedugo prije prihvatio kао službenu vjeru Franačkog kraljevstva, što je izazvalo franačku intervenciju. Аmalarik je poražen u Narbonu 531., оdakle je pobjegao u Barcelonu, gdje su ga ubili njegovi ljudi[1].

Izvori

  1. -{Brockhaus Geschichte, Second Edition}-
  • Оvaj članak sadrži i dio teksta iz Enciklopedije Britannica izdane 1911. godine koja je sada u javnom vlasništvu
  • -{Edward Gibbon, History of the Decline and Fall of the Roman Empire Chapter 39}-
  • -{Història de Catalunya. Barcelona: El Periodico, 1992.}-