Peraški boj 1654.

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 553559 od 14. travanj 2025. u 23:23 koju je unio Suradnik10 (razgovor | doprinosi) (Zamjena teksta - '{{dodaj infookvir|bitka}}' u '{{Infookvir bitka |naziv = |sukob = |slika = |opis slike = |vrijeme = |mjesto = |povod = |teritorij = |ishod = |strana1 = |strana2 = |strana3 = |zapovjednik1 = |zapovjednik2 = |zapovjednik3 = |postrojbe1 = |postrojbe2 = |postrojbe3 = |jačina1 = |jačina2 = |jačina3 = |gubitci1 = |gubitci2 = |gubitci3 = |bilješke = }}')
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
sukob: [[]]
Vrijeme
Mjesto
Ishod

Peraški boj bila je bitka između građana grada Perasta i osmanskih osvajača. [1]

Od 1483. padom Herceg Novog i cijele obale zaljeva do Risna u turske ruke, Perast postaje pograničnim mjestom i unatoč povremenim oslobađanjima okolnih mjesta, perašku povijest tih stoljeća obilježavaju bojevi s Turcima.[1]

Mlečani nisu smatrali Perast najvažnijom strateškom točkom obrane zaljeva, što je za Mletke bio Kotor, Mlečani oko grada ne podižu zidine, već kroz 16. i 17. st. stvaraju obrambeni sustav od 9 kula, od kojih je najznačajnija kula Sv. Križa.[1]

Osmanski gusarski pohod na Perast 1624. ostavio je velika traga u sjećanju Peraštana, zbog čega su se dobro pripremili za sve buduće napade. Novi veliki napad uslijedio je trideset godina poslije.

Odvio se 15. svibnja 1654. u okolici Perasta. Predvodeći 5000 Turaka iz Risna, Mehmedaga Rizvanagić napao je peraške kule. U borbi sa znatno nadmoćnijim neprijateljem Peraštani su se obranili. O odnosu snaga najbolje govori podatak da je grad branilo samo oko 100 vojnika. U boju je poginuo turski zapovjednik Rizvanagić.

Razlog uspjeha Peraštana treba tražiti u tome što su braća Sladoje i Stjepan Stijepović iz Risna uspjeli dan ranije da obavijeste svoga brata Petra Stijepovića koji se nastanio u Perastu o planiranom napadu Turaka.[2] [3] Na boj podsjeća prvi kameni natpis na hrvatskom jeziku u Boki kotorskoj, što ga je dao uklesati u pročelje župne crkve opat, potonji barski nadbiskup, Andrija Zmajević. [1]

Spomen

U spomen na pobjedu gađa se kokota i održava se zavjetna svečanost svake godine. Zaslugom kotorskog biskupa Pavla Butorca ova je svetkovina izdignuta na viši liturgijski stupanj.[1]

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Hrvatska revija 1, 2005. Goran Denis Tomašković, Mijo Igor Ostojić: Na vječnoj straži zaljeva
  2. ↑ Pavao Butorac, Gospa od Škrpjela - Our Lady of the Rocks, Naklada Gospa od Škrpjela,
  3. ↑ Miloš Milošević, Boka Kotorska, Bar i Ulcinj od kraja 15. do kraja 17.vijeka, CID, Podgorica, 2008. godine
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Peraški_boj_1654.&oldid=553559"