Rožat

Rožat
Rožat Rožat na zemljovidu Republike Hrvatske
Država	Hrvatska
Županija	Dubrovačko-neretvanska
Općina/Grad	Dubrovnik
Najbliži (veći) grad	Dubrovnik
Nadmorska visina	1 - 25 m
Zemljopisne koordinate	42°40′19″N 18°07′30″E
Stanovništvo (2001.)
- Ukupno	301
Stanovništvo (2011.)
- Ukupno	340
Pošta	20236 Mokošica
Pozivni broj	020
Autooznaka	DU
Rožat Rožat na zemljovidu Dubrovačko-neretvanske županije
Datoteka:Rožat.jpg Naselje Rožat

Datoteka:Rožatska crkva.jpg

Oltar rožatske crkve

Rožat je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i dio je dubrovačkog gradskog kotara Komolac.

Zemljopisni položaj

Rožat se nalazi tik uz Jadransku turističku cestu između naselja Komolac i Prijevor. Smješten je na sjevernoj obali zaljeva Rijeke dubrovačke, oko 5 kilometara sjeverozapadno od grada Dubrovnika.

Rožat se dijeli na dva dijela:

Gornji Rožat je smješten iznad Jadranske turističke ceste i sastoji se od starijih kuća te ima malo stanovnika.

Donji Rožat je smješten uz Jadransku turističku cestu i obalu zaljeva Rijeke dubrovačke, a sastoji se uglavnom od novijih, nedavno obnovljenih i novoizgrađenih obiteljskih kuća.

Povijest

U Rožatu postoji jedna katolička crkva i Franjevački samostan Pohoda Blažene Djevice Marije (Pohođenja Marijina). Samostan je sagrađen 1393. godine, a sagradila ga je Bosanska vikarija. Nakon pada Bosne pod osmansku vlast, Dubrovačka Republika se oslobađa izravnih veza s Bosanskom vikarijom i 1468. godine, kad su u Dalmaciji osnovane dvije nove vikarije, samostane na svom području stavlja pod svoju upravu, pa tako i ovaj u Rožatu. Redovnici su vršili pastoralnu službu do 1472. godine po povlasticama pape Grgura IX. i pape Ivana XXI. U potresu koji je zadesio dubrovački kraj 6. travnja 1667. godine potpuno su uništeni: crkva i zapadni dio klaustra. Crkva je obnavljana dvije godine, od 1702. do 1704. uz veliku pomoć Dubrovačke Republike, a klaustar je nanovo uređen 1986. godine.

U mjestu na samoj obali postoji ljetnikovac Rastić koji je pripadao toj vlastelinskoj obitelji za vrijeme Dubrovačke Republike. Bio je odmaralište poznatog dubrovačkog vlastelina, povijesničara i kneza Džona Restića.

Tijekom Domovinskog rata Rožat su JNA i četnici popljačkali, a mnoge kuće popalili, no poslije rata mjesto je gotovo u potpunosti obnovljeno.

Gospodarstvo

Mještani Rožata većinom se bave turizmom, a u manjoj mjeri ribarstvom i poljodjelstvom.

Stanovništvo

Rožat nastanjuju uglavnom Hrvati katoličke vjeroispovijesti, a prema popisu stanovništva iz 2011. godine mjesto ima 340 stanovnika.

<style> .population-wrapper {

 width: 100%;
 max-width: 750px;
 margin: 20px auto;
 padding: 15px;
 background: #f8f9fa;
 border: 1px solid #ddd;
 border-radius: 12px;
 box-shadow: 0 2px 6px rgba(0,0,0,0.1);
 font-family: sans-serif;

}

/* Dark mode */ @media (prefers-color-scheme: dark) {

 .population-wrapper {
   background: #1e1e1e;
   border-color: #444;
   color: #eee;
 }
 .population-bar span {
   color: #fff;
 }

}

/* Bar chart */ .population-bar {

 display: flex;
 align-items: center;
 margin: 6px 0;

} .population-year {

 width: 60px;
 font-weight: bold;

} .population-value {

 flex-grow: 1;
 height: 22px;
 border-radius: 4px;
 position: relative;
 transition: width 1.2s ease;

} .population-value.up { background: #4caf50; } .population-value.down { background: #f44336; } .population-value.equal { background: #607d8b; } .population-value span {

 position: absolute;
 right: 6px;
 top: 2px;
 font-size: 12px;
 font-weight: bold;
 color: #fff;

}

/* Tooltip */ .population-value:hover::after {

 content: attr(data-tooltip);
 position: absolute;
 top: -28px;
 right: 0;
 background: #333;
 color: #fff;
 padding: 4px 8px;
 font-size: 12px;
 border-radius: 4px;
 white-space: nowrap;
 z-index: 10;

}

/* SVG line chart */ .population-linechart {

 width: 100%;
 margin-top: 20px;

} .population-stats {

 margin-top: 15px;
 font-size: 14px;
 background: #eef2f5;
 padding: 10px;
 border-radius: 8px;

} @media (prefers-color-scheme: dark) {

 .population-stats {
   background: #2a2a2a;
 }

} </style>

Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.

{{#vardefine:max|0}} {{#vardefine:min|999999}} {{#vardefine:sum|0}} {{#vardefine:count|0}}

<svg class="population-linechart" viewBox="0 0 800 300" preserveAspectRatio="none">

 <polyline fill="none" stroke="#007bff" stroke-width="3"
   points="
   {{#loop:1|20|
     {{#vardefine:sum| }}
       {{#vardefine:count| }}
       {{#vardefine:max| }}
       {{#vardefine:min| }}
       ,
   }}
   " />

</svg>

{{#vardefine:p0|0}} {{#loop:1|20|

 {{#vardefine:trend|
     
   }}

{{{a{{#var:loop}}}}}

     <div class="population-value {{#var:trend}}"
          style="width:%;"
          data-tooltip="Godina {{{a{{#var:loop}}}}}: {{{p{{#var:loop}}}}} stanovnika">
       {{{p{{#var:loop}}}}}

   {{#vardefine:p0|{{{p{{#var:loop}}}}}}}

}}

Najviše: {{#var:max}} stanovnika
Najmanje: {{#var:min}} stanovnika
Prosjek: stanovnika
Ukupno godina: {{#var:count}}

Izvor – Državni zavod za statistiku

Napomena: U 2001. nastalo izdvajanjem iz naselja Dubrovnik. Od 1857. do 1931. iskazivano kao naselje. U 1981. i 1991. podaci su sadržani u naselju Dubrovnik.

Vanjske poveznice

• Franjevačka provincija Svetog Jeronima u Dalmaciji i Istri