Vragović je bila hrvatska plemićka obitelj. U dokumentima se prvo spominju u 14. stoljeću, kad su bili iobagiones castri tvrđe u Varaždinu. Plemstvo je prvi dobio Grga, sin Stjepana od Maruševca. Stekao ga je 1351., a ispravu je izdao kralj Ludovik. Posjede koji su Vragovići su imali Križovljan, Virje i Selca. Kralj Matija Korvin je 1466. dodijelio grbovnicu Jurju (Grguru?) i Ulriku, sinovima Ivana Erdewg de Mariasocz. Od "Erdewg" (suvr. mađ. ördög — vrag), rod je stekao prezime Vragović. Članovi obitelji su poslije stekli ius gladii (pravo mača), obnašali su visoke lokalne dužnosti poput dožupana Varaždinske županije, izaslanika na Sabor, kraljevskog vijećnika. Tijekom postojanja ženidbama su se povezali s istaknutim plemstvom sjeverozapadne Hrvatske, kao što su obitelji Patačić, Petheo, Keczer, Herkffy, Otmić i inima.[1] Jerolima Vragović se udala za legendarnog hrvatskog vojnog velikana Petra Kružića.[2] Početkom 18. stoljeća posljednji Vragović u muškoj lozi, Kristofor, stekao je naslov baruna. Kad je umro 1724., ova se je plemićka obitelj ugasila. Imanja im je preuzeo kraljev fisk a pet godina poslije ih je kupila obitelj Bakić. [1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Obitelj Vragović. ARHiNET. Pristupljeno 14. ožujka 2025.
- ↑ Anđelko Mijatović. Petar Kružić — kliški i senjski kapetan. Senjski zbornik 17., 1990.(Hrčak), str. 25.