Bjelovodna rijeka
Bjelovodna rijeka je vrsta rijeke bijele boje i s visokom razinom sedimenata.
Visoka razina suspendiranih sedimenata vodi daje gotovo neutralan pH, visoku električnu vodljivost i boju nalik blijedom blatu ili kavi s vrhnjem. Bjelovodne rijeke su od velike ekološke važnosti i važne su za ribolov. Glavne sezonske amazonske poplavne nizine poznate kao šume Várzea primaju vodu iz njih.[1][2]
Najpoznatije bjelovodne rijeke su one u Amazoniji, s izvorima u Andama, ali postoje i bjelovodne rijeke drugdje u Južnoj Americi i na drugim kontinentima. [3][4]
Amazonske rijeke se dijele u tri glavne kategorije: bjelovodne, crnovodne i bistrovodne. Ovaj je sustav prvi predložio Alfred Russel Wallace 1853. godine na temelju boje vode, ali tipove je preciznije, prema kemijskim i fizikalnim svojstvima, definirao Harald Sioli, od 1950-ih do 1980-ih.[5] [6] Iako mnoge rijeke Amazonije nedvojbeno spadaju u jednu od tih kategorija, druge pokazuju kombinaciju karakteristika i mogu varirati ovisno o sezoni i razini poplave.[7]
Položaj
U Južnoj Americi
Najpoznatije bjelovodne rijeke su iz porječja Amazone i imaju svoj izvor u Andama. Glavne bjelovodne rijeke su Solimões - Amazona, Caquetá-Japurá, Putumayo, Marañón, Ucayali, Javary, Juruá, Acre, Purus, Madre de Dios i Madeira. [6] Iako se rijeka Branco tradicionalno smatra bjelovodnom,[8] ona ima brojne karakteristike (neke od njih variraju u sezoni) koje se ne uklapaju jasno u klasifikaciju, a neki je smatraju bistrovodnom rijekom.[9]
Izvan Amazonije, mali broj južnoameričkih rijeka se također smatra bjelovodnima, a ponajviše se radi o određenim pritokama Orinoka kao što su rijeke Guaviare, Meta i Apure i Parana - Paragvaj, poput rijeka Bermejo i Solado, koje imaju svoje izvorište u Andama.[3][4][10][11][12]
Na ostalim kontinentima
Ovaj sustav nije često korišten izvan Južne Amerike, ali postoji nekoliko rijeka s jasnim karakteristikama bjelovodnih rijeka. U Africi, to je Niger i njegovo poplavno područje, Orashi, Nil (osobito Plavi Nil), srednji i donji Zambezi i rijeke Cross (Nigerija), Mungo (Kamerun), Sanaga i Wouri. U Aziji su primjeri glavni tok Mekonga (posebno u kišnoj sezoni), [13] i nekoliko gorskih tokova u velikim riječnim slivovima na južnom i jugoistočnom dijelu kontinenta. U Europi, dijelovi Dunava imaju karakteristike bjelovodne rijeke.
Kemija i sedimenti
U Južnoj Americi, većina bjelovodnih rijeka izvire u Andama, odakle donose sedimente bogate hranjivim tvarima, posebno ilite i montmorilonite. Imaju skoro neutralni pH (obično 6,5–7), visoku razinu otopljenih krutih tvari (posebno zemnoalkalijskih metala i karbonata) i visoku električnu vodljivost.[2][6] Voda je mutna, sa slabom vidljivošću koja je obično između 20 and 60 cm. U glavnom koritu rijeke Amazone je oko 82% ukupne suspendirane krute tvari i 90–95% suspendirananih sedimenata potječu iz Anda. [14] Uz njihov tok, bjelovodne rijeke su često razrijeđene zbog priljeva crnovodnih i bistrovodnih pritoka. Na primjer, Rio Negro, najveća crnovodna pritoka Amqzone, čini 14% ukupne slivne vode Amazonije, a Tapajós, najveća bistrovodna pritoka, 6%. [15] Prema tome, iako je rijeka Amazona tijekom cijelog toka bjelovodna, električna vodljivost je 120–200 µS/cm u Andama, ali kad stigne do Santarém, Pará (nakon dotoka Rio Negra, Tapajós, i nešto manjih crnovodnih i bistrovodnih pritoke), pada na 40-70 µS/cm. Na visokim visinama u Andama u blizini izvora, pH bjelovodnih rijeka može biti i iznad 8.[16]
U nekim dijelovima Amazonije, gdje rijeke nisu prirodno bjelovodne, postoji "pseudo-bjelovodne rijeke" zbog erozije tla uslijed aktivnosti ljudi. [2]
| Juruá (tipična bjelovodna) | Tapajós (tipična bistrovodna) | Tefé (tipična crnovodna) | |
|---|---|---|---|
| pH | 7.27 | 6.56 | 5.03 |
| Električna vodljivost (μS/cm) | 191,14 | 14.33 | 7.36 |
| Ukupne suspendirane krute tvari (mg/L) | 51.42 | 10.56 | 7.90 |
| Ca (mg/l) | 32.55 | 0.52 | 0.71 |
| Mg (mg/L) | 4.42 | 0.26 | 0.22 |
| Na (mg/L) | 10.19 | 1.50 | 0.40 |
| K (mg/L) | 1.98 | 0.93 | 1.41 |
| Ukupno P (mg/L) | 0,080 | 0.010 | 0.033 |
| CO (mg/L) | 106,14 | 8.80 | 6.86 |
| NO (mg/L) | 0,031 | 0.040 | 0,014 |
| NH (mg/L) | 0,062 | 0.19 | 0.13 |
| Ukupno N (mg/L) | 0.39 | 0.35 | 0.24 |
| SO (mg/L) | 2.56 | 0.30 | 4.20 |
| Boja (mg/Pt/L) | 41.61 | 4.02 | 54.90 |
| Si (mg/L) | 5.78 | 5.25 | 0.33 |
| Cl (mg/L) | 4.75 | 0.53 | 0.85 |
Ekologija
Razlike u kemijskom sastavu i vidljivosti između različitih crnovodnih, bjelovodnih i bistrovodnih rijeka rezultiraju izrazitim razlikama u flori i fauni.[5] Iako postoji znatno preklapanje u fauni kod različitih vrste rijeka, postoje i mnoge vrste koje se nalaze samo u jednoj vrsti rijeka.[17][18][19] Mnoge crnovodne i bistrovodne vrste ograničene su na relativno male dijelove Amazone, jer su različiti sustavi crne i bistre vode odvojeni (i stoga izolirani) velikim dijelovima bijele vode. Te se „prepreke“ smatraju glavnom silom u alopatrijskoj specifikaciji u slivu Amazone.
Kao i u Južnoj Americi, i u Aziji i Africi mogu se primijetiti razlike između vrsta u crno- i bjelovodnim rijekama. Na primjer, u ribljoj fauni u afričkim bjelovodnim rijekama dominiraju šarani, somovke i Mormyridae, dok crnovodne rijeke obično imaju više Characiformes i Ciklidi.[20]
Visoka razina hranjivih sastojaka u bjelovodnim rijekama omogućuje visoku razinu perifitona (za razliku od crnovodnih rijeka siromašnih hranjivim sastojcima), ali zamućenost vode ograničava svjetlost, ograničavajući fotosintetske procese, koji su neophodni algama i potopljenim makrofitima, na gornji dio stupca vode. Proizvodnja peripitona je otprilike jednaka razini proizvodnje u umjerenim eutrofičkim jezerima. [21] Obilje bakterija i količina proizvodnje otprilike su jednaki u bjelo- i crnovodnim rijekama, ali obje se razlikuju u odnosu na vodostaj i produktivnost je veća tijekom sezone visokih voda.[22]
Glavne sezonske amazonske poplavne nizine poznate kao šume Várzea primaju vodu iz bjelovodnih rijeka i dom su mnogih životinja i biljaka.[1] U brazilskom dijelu Amazonije, várzea pokriva otprilike 200,000 km2, što iznosi 4% cijelog područja (dvostruko veće površine koje pokriva igapó).[23] Pored šuma sa drvećem i drugim biljkama koje su sezonski prekrivene vodom, otprilike jednu trećinu ovog poplavnog polja pokriva i velika plutajuća livada. [24] Ove plutajuće livade dom su najbogatijih amazonskih zajednica vodenih beskralješnjaka [25] i važne su za ribolov,[26] posebno vrste koje posjećuju tijekom poplavne sezone radi hranjenja ili uzgoja (manji broj vrsta riba živi u staništu tijekom cijele godine). Poplave su također vrlo važne za ribarstvo. Na primjer, u brazilskom Amazoni 61% prinosa od artizanskog ribolova i lokalnog tržišnog ribarstva je iz okruga s várzeom.[2] Nekoliko najvažnijih vrsta u amazonskom ribarstvu oslanjaju se na bijelu vodu za razmnožavanje: Tambaqui (Colossoma macropomum), Prochilodus nigricans i Semaprochilodus se sele u bjelovodne rijeka u vrijeme mrijesta, a mnoge velike somovke (posebno Pimelodidae poput Brachyplatystoma) izvode duge migracije uz bjelovodne rijeke na mrijest. [7] [14] [27] Većina velikih gradova regije Amazonije, poput Iquitosa, Manausa, Santaréma i Beléma, smješteni su na bistrovodnim ili crnovodnim rijekama (u kojima ima manje kukaca), ali na spoju s bjelovodnim rijekama (koje su bolje za ribolov). Zbog visoke razine ribljeg plijena, najveće grupe Inia riječnih dupina su upravo u dijelovima porječja Amazone i Orinoca koji su izravno pod utjecajem bijelih voda.[28]
| Prisutne skupine životinja | Crna voda | Miješana voda | Bijela voda |
|---|---|---|---|
| Kolnjaci | 284 | 23 | 0 |
| Rašljoticalci | 5 | 29 | 43 |
| Dvoljušturci | 39 | 97 | 29 |
| Calanoida | 11 | 51 | 66 |
| Cyclopoida | 22 | 49 | 61 |
| Chironomidae | 0 | 3 | 3 |
| Acarina (grinje) | 0 | 0 | 2 |
| Crnovodne | Miješane | Bjelovodne | ||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Prisutne skupine životinja | Otvorena voda | Šuma | Otvorena voda | Šuma | Otvorena voda | Šuma |
| Volvocaceae | 42 | 38 | ||||
| Kolnjaci | 87 | 5 | 34 | |||
| Rašljoticalci | 6 | 5 | 8 | 1 | ||
| Dvoljušturci | 2 | 11 | 3 | 7 | ||
| Calanoida | 23 | 3 | 10 | |||
| Cyclopoida | 5 | 27 | 19 | 1 | 13 | 1 |
| Mysidacea | 1 | |||||
| Dvokrilci | 1 | |||||
| Acarina (grinje) | 1 | 1 | ||||
| Larve ribe | 1 | 1 | ||||
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 • Parametar
typenije dopušten u klasijournal - ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 • Nepoznat parametar:
issue
• Parametartypenije dopušten u klasijournal - ↑ 3,0 3,1 • Nepoznat parametar:
issue
• Parametartypenije dopušten u klasijournal - ↑ 4,0 4,1 Padisák, J.; C.S. Reynolds; U. Sommer (1993), Intermediate Disturbance Hypothesis in Phytoplankton Ecology: Proceedings of the 8th Workshop of the International Association of Phytoplankton Taxonomy and Ecology held in Baja (Hungary), 5–15 July 1991, Springer Science & Business Media, str. 118
- ↑ 5,0 5,1 • Nepoznat parametar:
issue
• Parametartypenije dopušten u klasijournal - ↑ 6,0 6,1 6,2 6,3 Chemistry of different Amazonian water types for river classification: A preliminary review. 2013 0.
- ↑ 7,0 7,1 7,2 • Nepoznat parametar:
issue
• Parametartypenije dopušten u klasijournal - ↑ • Nepoznat parametar:
issue
• Parametartypenije dopušten u klasijournal - ↑ • Nepoznat parametar:
issue
• Parametartypenije dopušten u klasijournal - ↑ Orinoco Llanos. Freshwater Ecoregions of the World 0. 2002 0.
- ↑ • Nepoznat parametar:
issue
• Parametartypenije dopušten u klasijournal - ↑ • Nepoznat parametar:
issue
• Parametartypenije dopušten u klasijournal - ↑ • Parametar
typenije dopušten u klasijournal - ↑ 14,0 14,1 • Nepoznat parametar:
issue
• Parametartypenije dopušten u klasijournal - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Nepoznat parametar:
issue
• Parametartypenije dopušten u klasijournal - ↑ . Cichlid fishes of the Amazon River drainage of Peru ID: cichlid_fishes_of_the_amazon_river_drainage_of_peru.
- ↑ • Nepoznat parametar:
issue
• Parametartypenije dopušten u klasijournal - ↑ .
- ↑ • Nepoznat parametar:
issue
• Parametartypenije dopušten u klasijournal - ↑ • Nepoznat parametar:
issue
• Parametartypenije dopušten u klasijournal - ↑ • Nepoznat parametar:
issue
• Parametartypenije dopušten u klasijournal - ↑ . Field Guide to the Fishes of the Amazon, Orinoco, and Guianas ID: field_guide_to_the_fishes_of_the_amazon_orinoco_and_guianas.
- ↑ . The Central Amazon Floodplain: Ecology of a Pulsing System ID: the_central_amazon_floodplain_ecology_of_a_pulsing_system.
- ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ . The catfish connection: ecology, migration, and conservation of Amazon predator ID: the_catfish_connection_ecology_migration_and_conservation_of_amazon_predator.
- ↑ • Nepoznat parametar:
issue
• Parametartypenije dopušten u klasijournal - ↑ 29,0 29,1 • Nepoznat parametar:
issue
• Parametartypenije dopušten u klasijournal