Dnevnik (književnost)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 480107 od 13. travanj 2022. u 22:51 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bnz)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ovaj članak dio je
serije o književnosti
Povijest književnosti

Antička književnost
Rimska • Starogrčka
Renesansna književnost
XIV. stoljeće • XV. stoljeće • XVI. stoljeće
Barok, klasicizam i prosvjetiteljstvo
XVII. stoljeće • XVIII. stoljeće
Predromantizam i romantizam
XIX. stoljeće
Moderna književnost
XX. stoljeće • XXI. stoljeće

Književni rodovi

Lirika • Epika • Drama

Književne vrste

autobiografija • životopis
dječja književnost • dnevnici
fantastika • pjesništvo
publicistika • esejistika

Književnost po jezicima

albanska • arapska • armenska • austrijska • azerska
bugarska • crnogorska • češka
engleska (američka • australska • irska)
francuska • novogrčka • hrvatska (BiH)
indijska • talijanska • japanska
kineska • mađarska • makedonska
njemačka • perzijska • poljska
portugalska • rumunjska • ruska
slovenska • srpska • španjolska
švedska • ukrajinska

Dnevnik, žanr autobiografske književnosti u kojem autor svakodnevno ili povremeno bilježi svoja zapažanja ili unutarnja stanja, vezana uz stvarne ili izmišljene događaje s kojima je povezan. Spada u diskurzivni književni rod.

Dnevnički tekst je strukturiran po datumima, što potječe od knjigovodstvenih bilanci što su ih na pragu novog vijeka počeli voditi europski trgovci.[1] Time se dotadašnji običaj pisanja ljetopisa (kronika, anala) razvio u smjeru uključivanja sadržaja iz privatnog života. Počinju se bilježiti i događaji izvan božanske, povijesne i zakonske sfere.[1] Dnevnik se obično ne piše s namjerom objavljivanja, premda mnogi autori koriste građu iz dnevničkih zapisa kada pripremaju autobiografije i memoare.

Dnevnik je procvao u kasnoj renesansi.[2] Do avangarde 20. stoljeća, njegova forma i sadržaj su se bitno promijenili. U počecima dnevnik teži prikazati autentičan individualni život pojedinca, neopterećen pravilima javne komunikacije. Kronološkim bilježenjem nastojalo se rekonstruirati i kauzalnu vezu između događaja i iskustava. Međutim, pritisak svakodnevnog pisanja vodi i prema banalnosti. Tako francuski pisac nobelovac Andre Gide 13. studenog 1939. u svoj dnevnik upisuje "Ni najmanje želje da išta napišem u ovu bilježnicu".[1] U moderno doba, dnevnik počinje proizvoditi događaje i opise za koje sugerira da ih tek bilježi.[1]

Istaknuti primjeri u 20. stoljeću su dnevnik istraživača Roberta F. Scotta (1910. – 1912.), "Dnevnik Katherine Mansfield" (1927.), "Dnevnik Andréa Gidea" u dva toma (1939., 1954.), "Dnevnik Anne Frank" (1947.) i "Dnevnik Virginije Woolf" (1977. – 1984.) u pet knjiga.[2] U novijoj domaćoj književnosti poznati su dnevnički zapisi književnog kritičara i publicista Igora Mandića "Sebi pod kožu" (2006.), "U zadnji čas: autobiografski reality show" (2009.) i "Oklop od papira" (2014.).[3]

Razvojem online komunikacija nastaje oblik mrežnog dnevnika (weblog), dnevnika koji autor piše na računalu i redovito objavljuje na međumrežju putem za to predviđenih alata.

Vidi još

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 LZMK, Hrvatska enciklopedija, Dnevnik (pristupljeno 31. svibnja 2018.)
  2. ↑ 2,0 2,1 Diary, Encyclopædia Britannica, 25. srpnja 2014. (pristupljeno 31. svibnja 2018.)
  3. ↑ LZMK, Hrvatska enciklopedija, Mandić, Igor(pristupljeno 31. svibnja 2018.)