Kromonema
Kromonema je glavni dio kromosoma. To je dvostruka nit koju čine molekule DNK. Djelimice je ravna, a jedan dio je namotan oko malih grudica bjelančevina (histona) koje nazivamo nukleosomima.[1]
Kromonema je dio kromatida koji ne prihvaća boju (histon, bjelančevina, oko 60 aminokiselina).[2]
Kromonemska se struktura može uočiti na svjetlosnomikroskopskoj snimci interfazne jezgre koja je obojena karminom, orceinom ili primjenom Feulgenove nuklealne reakcije. Kromonemska je struktura gusta i zrnata.Ta su zrnca optički presjeci kroz kromosomske niti. Ondje gdje se kromatin jače spiralizirao, tu su zrnca jače obojena i krupnija, tzv. kromocentri.[3]
Kromonema je vlaknasta struktura u profazi kondenzacije DNK. U metafazi razmatramo ih kao dio kromatida.
Izvori
- ↑ Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, ISBN 978-953-6904-26-6, str. 74
- ↑ • Parametar
pagesnije dopušten u klasiweb
• Parametarpagenije dopušten u klasiweb
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ Krsnik-Rasol, M. Praktikum iz biologije stanice, Biološki odsjek PMF-a Zagreb