Kladistika
Kladistika (od grč. κλάδος, klados: mladica, izdanak, grančica),[1] Metod klasifikacije vrsta preko zajedničkih karakteristika. Pristup u biološkoj klasifikaciji po kojem se organizmi grupiraju na osnovi toga da li dijele ili ne dijele jednu zajedničku jedinstvenu karakteristiku ili više njih, koja potječe od posljednjeg zajedničkog pretka te grupe, a nije prisutna u daljih predaka. Stoga se smatra da članovi iste grupe dijele zajedničku povijest i smatraju se srodnijima.[2][3][4][5]
Izvorne metode rabljene u kladističkoj analizi i škola taksonomije proistekla iz nje potječu iz rada njemačkog entomologa Willija Henniga, koji ju je nazvao filogenetska sistematika (ujedno naslov njegove knjige iz 1966.); uporabu termina "kladistika" i "klad" popularizirali su ostali istraživači. Kladistika se u izvornu značenju odnosi na naročit skup metoda rabljenih u filogenetskoj analizi, iako se sada ponekad rabi u označivanju čitava polja.
Kladističke tehnike, a ponekad i terminologija, uspješno su primijenjene u drugim disciplinama: na primjer, u određivanju povezanosti između sačuvanih rukopisa Kenterberijskih priča[6] ili pak između 53 rukopisa sanskrtske Čarake samhite.[7]
Više informacija
Bilješke i izvori
Vanjske poveznice
- Willi Hennig Society
- Cladistics (znanstveni časopis Društva Willija Henniga)
- • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb
- • Parametar
locationnije dopušten u klasiweb
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasiweb
- • Parametar
locationnije dopušten u klasiweb
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasiweb
- • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb
- • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb