Toggle menu
243,8 tis.
110
18
641,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Gorski očist

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 292972 od 4. studeni 2021. u 09:24 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Gorski očist
Sideritis montana
Sideritis montana
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Tracheophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Lamiales
Porodica: Lamiaceae
Rod: Sideritis
Vrsta: S. montana
Dvojno ime
Sideritis montana
L.

Gorski očist (planinska očist, lat. Sideritis montana), ljekovita biljka iz porodice medićevki, a koja raste i kod nas. Kao čaj i ljekovita biljka koristi se u Turskoj, po ruskim izvorima može se koristiti kao čaj i začin, te posjeduje antioksidativna svojstva; preporučuje ju se za poboljšanje probave, jačanje imuniteta, kod alergija,zaduhe,sinusitisa, kod prehlade, Alzheimerove bolesti.[1][2] Kod nas njezina primjena nije poznata. Osim ove vrste kod nas rastu i sredozemni očist (S. romana) i njezina podvrsta grimizni očist (S. romana subsp. purpurea, sin. Sideritis purpurea) i S. hyssopifolia.[3]

Opis

Jednogodišnja , zeljasta biljka , doseže visinu od 10 do 35 centimetara. Stabljike su jednostavne ili slabo razgranate.Na biljci nalazimo 2 vrste listove kopljaste i elipsoidne. Cvjetovi blijedo žuti.Plod sitna koštunica.

Sastav

Biljka sadrži eterično ulje, iridoide, fenolkarboksilne kiseline i njihove derivate flavonoide.

Raširenost

Gorski očist raste po cijelom mediteranu, a na istok seže preko Anatolije sve do sjeverozapadne Kine.U sjevernoj Africi raste u Maroku,Alžiru i Tunisu. U Italiji je česta vrsta na sjeveru i u srednoj Italiji. Dolazi i u Francuskoj (pokrajine Alpes-de-Haute-Provence , Hautes-Alpes i Alpes-Maritimes ), u Švicarskoj (kanton Valais ) i u Austriji . Ima je i u Pirinejima , te Karpatima . Također raste i u Rusiji , u Zakavkazju , u Anatoliji , Magrebu ,u Kini i jugozapadnoj Aziji.

Kod nas raste najviše u Dalmaciji,no javlja se i na par lokaliteta u unutrašnjosti.[4]

Tipično su stanište biljke suhe livade,do najviše 1000 metara nadmorske visine.

Podvrste

Literatura

  • Domac,R. Flora,Zagreb 1950.

Izvori

  1. Dikorastuše polezni rastenija Rosiji,Sankt Peterburg 2001.,str.353
  2. http://www.prirodlekar.ru/archives/4320 Pristupljeno 24.03.2019.
  3. FCD pristupljeno 24. ožujka 2019
  4. https://hirc.botanic.hr/fcd/ShowResults.aspx?hash=-1681504494 Pristupljeno 12.04.2019.