Predložak:UNESCO-svjetska baština
Neonova krstionica (talijanski: Battistero Neoniano) je vrlo važan ranokršćanski spomenik u talijanskom gradu Ravenni. Ona je zajedno sa sedam drugih spomenika upisana na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi 1996. godine pod imenom: "Ranokršćanski spomenici i mozaici u Ravenni", kao "najpotpunija i najbolje sačuvana ranokršćanska krstionica, koja je jedinstvena u očuvanju načina prikazivanja ljudske figure iz klasične antičke umjetnosti".
Neonova krstionica je najstarija građevina u gradu, dijelom izgrađena na mjestu starorimskih kupki. Također je poznata i kao Pravovjerna krstionica kako bi ju razlikovali od obližnje Arijanske krstionice koju je dao izgraditi ostrogotski kralj Teodorik I. nekih 70-tak godina kasnije.
Građevinu osmerokutnog oblika od opeke je započeo biskup Ursus koncem 4. i početkom 5. stoljeća, kao dio velike Bazilike koja je uništena 1734. godine. Dovršio ju je biskup Neon koncem 5. stoljeća, kada su završene i dekoracije od mozaika. Građevina ima osam stranica, što simbolizira sedam dana u tjednu i jedan dan više kao simbol posljednjeg Uskrsnuća i Vječnog života. Ima dvije polukružne apside i lučne prozore na gornjem dijelu svake strane, iznad kojih su dvije plitke niše. Izvorni pod joj je, kao i u drugih ravenskih spomenika, nekih 2,3 m pod zemljom, tako da joj se izvorni oblik i način na koji je bila povezana s drugim građevinama ne vidi.
Unutra se nalazi velika kamena krstionica u sredini, a polukružne niše između arkada, kao i zidovi iznad i kupola su ispunjene mozaicima. Mozaik u kupoli prikazuje Krštenje Kristovo. Krist je prikazan bez brade, androgeničan, napola uronjen u rijeku Jordan, dok je iznad njega Sveti Ivan Krstitelj ogrnut leopardovim krznom. Nasuprot njega je pogansko božanstvo u grčkom ogrtaču, personifikacija Jordana. Iznad njih leti bijela golubica koja pršće svetu vodu iz svog kljuna, simbol Duha Svetoga. Oko njih su radijalno poredani Apostoli u dva niza koji završavaju sastankom Svetog Petra sa Svetim Pavlom, a ispod, na arhitravu između kupole i gornjih arkada nalazi se niz s arhitekturom i svecima.
Cijela građevina i središnji mozaici su, vjerojatno namjerno, kopirani u Arijanskoj krstionici koja je izgrađena oko 70 godina kasnije.
Vanjske poveznice
| Svjetska baština u Italiji |
|---|
| | Datoteka:Flag of UNESCO.svg | Kulturna dobra (49) | Agrigento (Dolina hramova) (1997.) • Akvileja (1998.) • Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-Normanski Palermo i katedralne crkve u Cefalù i Monrealeu (2015.) • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza (2000.) • Botanički vrt u Padovi (1997.) • Brežuljci prošeka Coneglianoa i Valdobbiadenea (2019.) • Caserta ( Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) (1997.) • Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi (2004.) • Cilento i Vallo di Diano ( Paestum, Velia, samostan u Paduli) (1998.) • Cinque Terre, Portovenere i otoci ( Palmaria, Tino i Tinetto) (1997.) • Crespi d'Adda (1995.) • Ferrara (1995.) • Povijesno središte Firence (1982.) • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) • Hadrijanova vila (1999.) • Ivrea, industrijski grad 20. stoljeća (2018.) • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelseprio, Spoletu, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) (2011.) • Mantova i Sabbioneta (2008.) • Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) • Medici vile i vrtovi (2013.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni (1997.) • Povijesno središte Napulja (1995.) • Povijesno središte Pienze (1996.) • Katedralni trg u Pisi (1987.) • Pompeji, Herkulanej i Oplontis ( Torre Annunziata) (1997.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) (2011.) • Raetinska pruga1) (2008.) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) (1996.) • Rezidencije Savojske dinastije (1997.) • Povijesno staro središte Rima uključujući Baziliku sv. Petra izvan zidina 1) (1980.) • Sacri Monti (2003.) • San Gimignano (1990.) • Siena (1995.) • Sirakuza i Pantalica (2005.) • Su Nuraxi (1997.) • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) • Villa d'Este (2001.) • Trulli Alberobella (1996.) • Urbino(1998.) • Crteži doline Val Camonica (1979.) • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) (2002.) • Val d'Orcia (2004.) • Venecija i njezina laguna (1987.) • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale (1997.) • Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.) | Talijanska zastava | | | Prirodna dobra (5) | | | Nematerijalna
svjetska baština (7) | | | |
1) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana
2) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]
3) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske
4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja
5) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala
|
|
