Juro Pranjić (Tuzla, 1959.), poznati hrvatski bosanskohercegovački arhitekt iz Tuzle[1]
Životopis
U Tuzli je završio srednju građevinsku školu. Studirao je u Sarajevu na Arhitektonskom fakultetu na kojem je diplomirao 1983., a 1989. završio poslijediplomski studij o temi “Arhitektura u slobodnom prostoru” u Zagrebu. Supruga Evica je također diplomirani inženjer arhitekture i profesorica je stručnih predmeta u Građevinsko-geodetskoj školi u Tuzli. Juro Pranjić vodi arhitektonski ured d.o.o. Novi dom u Tuzli, a od 2009. godine mu se u radu pridružila i kći Ana, magistrica arhitekture. Osim nje ima još troje djece, kći Mariju - magistricu ekonomije, Luciju - studenticu arhitekture i sina Ivana - studenta prava.
2000-ih je Pranjić oduševio stručnu javnost projektima. Većina novih središnjih crkvenih projekata u BiH Pranjićevo je djelo. Krunom Pranjićeva arhitektskog rada je pobjeda na dva natječaja od izuzetno velikog značaja za Hrvate u BiH: projekt Gospinog svetišta na Kondžilu.Nakon deset godina ustrajne borbe, Vrhbosanska nadbiskupija izborila je lokaciju Isusovačkog centra u Sarajevu na Grbavici, koja je Pranjićev projekt.[1]
Jedan od najvećih Pranjićevih projekata je industrijska zona općine Odžak, koji je i najveći objekt u Posavini.[1]
Pranjićevo je djelo nova crkva i četrnaest postaja-kapelica kalvarije u Drijenči.[2][3]Postaje su duž asfaltirane prometnice koja gradi sponu između crkve i groblja. Zahvaljujući postajama križnog puta, Drijenča postaje i hodočasničko mjesto za katolike tuzlanskoga kraja [4]
Prema projektu Ane Bosankić i Jure Pranjića, pokrenuta je obnova župne crkve Rođenja BDM u Ulicama.[5]
Pranjić je u cijelosti izradio i Franjevačkom samostanu i Hrvatima s ovih prostora i svim budućim generacijama darovao Projekt Hrvatskog kulturnog centra „Sveti Franjo".[6] Tim projektom oživljava se stara gradska jezgra u kojoj je nekada bila katolička crkva (srušena 1987.), te se čuva identitet Hrvata ovog kraja. Centar je izgrađen na starom crkvištu.[1] Ovaj će prostor biti namijenjen za kulturno-umjetnička događaja tuzlanskih Hrvata, a franjevci imaju zamisao da se u ovom Centru otvori i sveučilišni odsjek za orgulje. U Pranjićevoj zgradi je predviđeno da se radi još djelotvornije povezanosti Tuzle i BiH s Republikom Hrvatskom, u Centru nađe i generalni konzulat RH.[7] Cijeli je projekt dio revitalizacije povijesne jezgre Tuzle.[8]
Prema projektu Jure Pranjića i Ane Bosankić izgrađena je Kapela sv.Franje u Gornjem Vukšiću koja je odabrana od strane međunarodnog stručnog žirija, kao jedan od 12 projekata u kategoriji realizacija, na selektivnoj izložbi najboljih arhitektonskih ostvaranje Collegium artisticum 2017- Arhitektura koju organizira Asocijacija arhitekata u Bosni i Hercegovini. [9]
Član je ogranka Matice hrvatske u Tuzli. Učlanio se iste godine kad je ogranak obnovljen, 2001. godine. [10]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 Župa Rođenja BDM Ulice Maja Nikolić: , Dnevni list
- ↑ Franjevački samostan Tuzla Župa sv. Ante Padovanskoga - Drijenča (pristupljeno 8. rujna 2017.)
- ↑ Franjevačka provincija Bosna Srebrena Drijenča – župa sv. Ante Padovanskog (pristupljeno 27. svibnja 2017.)
- ↑ Novinarstvo!!! Zdrav k'o drijen, lijep k'o Drijenča Katolički tjednik 8. srpnja 2015. (pristupljeno 8. rujna 2017.)
- ↑ Idejno-arhitektonsko-urbanističko rješenje župne crkve u Ulicama. Na sjednici Definitorija provincije Bosne Srebrene, održanoj 9. kolovoza 2011., uz mišljenje braće samostanskog područja Dubrave, izraženo na samostanskom kapitulu od 8. kolovoza 2011. i ocjene Vijeća za sakralnu umjetnost i građevinarstvo.
- ↑ “Pristupio sam mu kao dijelu svoga zavjeta i duga svojim precima” kaže Pranjić.
- ↑ Hrvatska demokratska zajednica Donatorska večer za završetak izgradnje Hrvatskog kulturnog centra „Sveti Franjo“ u Tuzli, 16. lipnja 2017. (pristupljeno 8. rujna 2017.)
- ↑ (boš.) Klix.ba A.K./Klix.ba : Izgradnja Katoličkog kulturnog centra u Tuzli: Objekat od tri miliona KM trebao bi biti otvoren za dvije godine 27. ožujka 2016. (pristupljeno 8. rujna 2017.)
- ↑ Projekt "Kapela svetog Franje" u Gornjem Vukšiću pored Brčkog je odabran od strane stručnog žirija na selektivnoj izložbi Collegium artisticum 2017 među 12 radova u kategoriji Realizacija.
- ↑ Issuu.com Hrvatski dom. Gradovrh, časopis za književno-jezična, društvena i prirodoznanstvena pitanja, Godište X, rujan 2013. Priredio Petar Matanović: Izvještaji i popisi članova, str. 305 (pristupljeno 6. studenoga 2018.)