Klein-Gordonova jednadžba
Klein–Gordonova jednadžba (Klein–Fock–Gordonova jednadžba ili ponekad Klein–Gordon–Fockova jednadžba) je relativistička verzija Schrödingerove jednadžbe. Također je kvantizirana verzija relativističke relacije energije s momentom. Rezultati jednadžbe su kvantno skalarno ili pseudoskalarno polje čiji su kvanti bez spina. Teorijski značaj jednadžbe jednak je značaju Diracove jednadžbe.[1] Elektromagnetske interakcije se mogu uvrstiti, što daje temu skalarne elektrodinamike, no kako su čestice bez spina, na primjer pi-mezoni, nestabilni i doživljavaju jake interakcije, praktična korisnost jednadžbe je ograničena.
Klein–Gordon jednadžba s parametrom mase je
Rješenja jednadžbe su kompleksne funkcije vremenske varijable i prostornih varijabli ; Laplasov operator djeluje samo na prostorne varijable.
Jednadžba se često skraćuje na
gdje su i d'Alembertovi operatori, definirani kao
(Koristi se (−, +, +, +) metrički potpis.)
Klein–Gordonova jednadžba se najčešće zapisuje u prirodnim jedinicama:
Forma je određena time da rješenja zapisana kao ravninski valovi:
poštuju relaciju energije i momenta sile specijalne teorije relativnosti:
Za razliku od Schrödingerove jednadžbe, Klein–Gordonova jednadžba priznaje dvije vrijednosti ω za svaki k, pozitivnu i negativnu. Samo razdiobom pozitivnih i negativnih dijelova frekvencije dobiva se jednadžba koja opisuje relativističku valnu funkciju. Za slučaj nezavisan o vremenu, Klein–Gordonova jednadžba postaje
- Obrada nije uspjela. (Conversion error. Server ("https://wikimedia.org/api/rest_") reported: "Cannot get mml. Server problem."): {\displaystyle \left[\nabla ^{2}-{\frac {m^{2}c^{2}}{\hbar ^{2}}}\right]\psi (\mathbf {r} )=0}
te je formalno ista homogeno zapisanoj Poissonovoj jednadžbi.
Derivacija
Nerelativistička jednadžba energije slobodne čestice je
- Obrada nije uspjela. (Conversion error. Server ("https://wikimedia.org/api/rest_") reported: "Cannot get mml. Server problem."): {\displaystyle {\frac {\mathbf {p} ^{2}}{2m}}=E.}
Kvantizacijom se dobiva nerelativistička Schrödingerova jednadžba slobodne čestice,
gdje je
- Obrada nije uspjela. (Conversion error. Server ("https://wikimedia.org/api/rest_") reported: "Cannot get mml. Server problem."): {\displaystyle \mathbf {\hat {p}} =-i\hbar \mathbf {\nabla } }
Operator momenta (∇ je del-operator), a
- Obrada nije uspjela. (Conversion error. Server ("https://wikimedia.org/api/rest_") reported: "Cannot get mml. Server problem."): {\displaystyle {\hat {E}}=i\hbar {\dfrac {\partial }{\partial t}}}
je energetski operator.
Schrödingerova jednadžba nije relativistički kovarijantna, odn. ne uzima u obzir Einsteinovu posebnu relativnost.
Prirodno se koristi identitet posebne relativnosti koji opisuje energiju:
Tada se samo ubace kvantno-mehanički operatori za moment i energiju kako bi se dobila jednadžba
- Obrada nije uspjela. (Conversion error. Server ("https://wikimedia.org/api/rest_") reported: "Cannot get mml. Server problem."): {\displaystyle {\sqrt {(-i\hbar \mathbf {\nabla } )^{2}c^{2}+m^{2}c^{4}}}\psi =i\hbar {\frac {\partial }{\partial t}}\psi .}
No, ovo je nepraktična jednadžba jer se diferencijalni operator ne može izračunati dok je pod korijenom.
Klein i Gordon su umjesto toga krenuli s kvadratom gornje jednadžbe:
- Obrada nije uspjela. (Conversion error. Server ("https://wikimedia.org/api/rest_") reported: "Cannot get mml. Server problem."): {\displaystyle \mathbf {p} ^{2}c^{2}+m^{2}c^{4}=E^{2}}
koja, kad se kvantizira, daje
što se može pojednostaviti na
- Obrada nije uspjela. (Conversion error. Server ("https://wikimedia.org/api/rest_") reported: "Cannot get mml. Server problem."): {\displaystyle -\hbar ^{2}c^{2}\mathbf {\nabla } ^{2}\psi +m^{2}c^{4}\psi =-\hbar ^{2}{\frac {\partial ^{2}}{\partial t^{2}}}\psi .}
Preuređivanjem elemenata dobivamo
- Obrada nije uspjela. (Conversion error. Server ("https://wikimedia.org/api/rest_") reported: "Cannot get mml. Server problem."): {\displaystyle {\frac {1}{c^{2}}}{\frac {\partial ^{2}}{\partial t^{2}}}\psi -\mathbf {\nabla } ^{2}\psi +{\frac {m^{2}c^{2}}{\hbar ^{2}}}\psi =0.}
U jednadžbi nema imaginarnih brojeva, pa se može primijeniti u područjima koja imaju realne vrijednosti, kao i na ona sa imaginarnim vrijednostima.