Toggle menu
243,8 tis.
110
18
641,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.
Inačica 213418 od 11. listopad 2021. u 23:00 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Terchová

Pogled na naselja s kipa J. Jánošíka
Država Slovačka
PokrajinaGrb Žilinski Žilinski kraj
RegijaSeverné Považie
Prvi spomen1580.

Vlast
 • GradonačelnikViktor Vallo

Površina
 • Ukupna84,54 km²
Visina518 m
Koordinate49°15.20′N 19°02′E / 49.25333°N 19.033°E / 49.25333; 19.033

Stanovništvo (31. prosinca 2013.)
 • Entitet4.018
(47,53 stan./km²)

Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeto (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj013 06
Pozivni broj+421 (0)41
Registarska oznakaZA
Stranicawww.terchova.sk
Lua error in Modul:Interaktivna_karta at line 597: attempt to index field 'wikibase' (a nil value).
Lua error in Modul:Location_map at line 525: Unable to find the specified location map definition: "Module:Location map/data/Slovačka" does not exist.

Terchová (sr. Тјерхова)) je naselje u Žilinskom kraju i Okrugu Žilina, sjeverna Slovačka.

Terchová sa Obšivanka
Drvena arhitektura Terchove

Zemljopis

Terchová je turističko naselje u najposjećenijem zimovalištu u Slovačkoj, Vrátna dolina, u planini Mala Fatra, oko 25 km istočno od grada Žilina. Središtem naselja protječe rijeka Varínka.

Klima je umjereno-kontinentalna. Ljeta su topla, a zime hladne i snježne. Zbog položaja u dolini među planinama je temperatura nešto niža i ima dovoljno padalina.

Povijest

Naselje je osnovano 1580. godine, ali je područje bilo naseljeno i prije njegova osnutka. Prvobitno naselje Vlaha iz razdoblja vlaške kolonizacije, polako se počelo mijenjati u poljoprivredno naselje dolaskom mnogih novih doseljenika u 17. stoljeć. U 19. stoljeću je zbog nekoliko suša i pošasti veliki broj stanovnika emigrirao u SAD, Kanadu i Argentinu. Pred kraj Drugog svjetskog rata polovica starog drvenog dijela sela je izgorjela. Tijekom prvih poslijeratnih godina ona je obnovljena u sklopu dvogodišnjeg plana. Selo je najpoznatije po tome što je mjesto u kojem je rođen i odrastao Juraj Jánošík, slovački odmetnik i nacionalna legenda iz 18. st.

Janošikovi dani 2009.
Terchovska glazba

Kultura

Selo je uglavnom poznato po svojoj kulturnoj tradiciji i kao središte turizma. Od ranih 60-ih godina svake godine se održava kulturni festival poznat kao Janošikovi dani. U blizini sela u dolini Vratarima nalazi se centar za ljetni i zimski turizam i skijališta. Tu je i stalna izložba Považskog muzeja Žiline pod nazivom „Janošik i Terchová”.

Terchovska glazba

Važan dio narodne umjetnosti Terchová je glazba koja se prenosila s koljena na koljeno. Najprije je postojala kao pjevanje kojemu su dodane trávnice, zviždaljke i kasnije gudački instrumenti. Gudačku skupinu čine jedna ili dvije prve violine, kontrabas i basist (koji čine određeno udvojavanje koje se zove „basičke”). U ranijim vremenima glazbenici su sami proizvodili instrumente, proizvedene od svojih drvenih sanduka, tzv. „kutije”. Stoga se Terchovská glazba ponekad naziva „glazba kutija”[1]. Terchovská glazba je od 2013. god. upisana na UNESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine u Europi[2]

Crkva sv. Ćirila i Metoda
Jánošíkov kip

Znamenitosti

  • Crkva sv. Ćirila i Metoda, prva slovačka crkva posvećena zaštitnicima Europe. Crkva je izgrađena od 1942.-1949. godine, a unutra su drvene skulpture solunskih misionara, kameni žrtveni oltar terchovskih klesara iz 1976. god. Na prozorima su urezani motivi iz razdoblja Ćirila i Metoda.
  • Terchovski drveni krevetić, drvene jasle koje su napravili domaći majstori podijeljene na dva dijela; prvi je posvećen Terchovskim starim narodnim obrtima, a drugi biblijskom Novom zavjetu. Prvi put je izložen na Božić 1976. godine.

Poznate osobe

Izvori

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Wikimedijinom Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Terchová
  1. MORAVČÍK, Vladimír, Znovuoživená škatuľová muzika
  2. Terchovska glazba na službenim stranicama UNESCO-a (eng.) Preuzeto 17. travnja 2014.
  3. KUBANOVIĆ, Zlatko: Historický náhľad do dejín slovenských saleziánov (Od dona Bosca do roku 1924). Bratislava : Don Bosco, 2019. ISBN 978-80-8074-436-6. S. 273 – 274.