Fotosfera

Datoteka:Suncevislojevi mod.png

Struktura Sunca i položaj njegove fotosfere

Fotosfera (grč. φῶς, φωτός = svjetlo, σφαῖρα = kugla) je vidljiva površina zvijezde - sloj ispod kojeg ona postaje mutna za vidljivu svjetlost, a iz kojeg izvire gotovo sva Sunčeva svjetlost. U njoj se apsorbiraju pojedine valne duljine svjetlosti, što se s pomoću spektroskopa može vidjeti u obliku apsorpcijskih spektralnih linije (Fraunhoferove linije).

Iznad nje nalaze se kromosfera i korona., odakle se vidljiva svjetlost slobodno širi u svemir.

Sunčeva fotosfera

Sunčeva fotosfera ima debljinu od desetak do stotinjak kilometara i nešto je više prozirna od zraka na Zemlji. Promjena u prozirnosti uzrokovana je povećanjem koncentracije H^- iona koji lako upijaju svjetlost.

Njena temperatura, koja se određuje Stefan-Boltzmannovim zakonom,iznosi oko 5500 °C (5777 K), koncentracija čestica oko 10²³/m³ (oko 0,37 % vrijednosti standardne atmosfere), a gustoća oko 0,0002 kg/m³.

U 19. stoljeću, kad su se počele proučavati fotosferske spektralne linije, neke linije apsorpcije nisu odgovarale niti jednom poznatom elementu na Zemlji. Na taj način pronađen je novi kemijski element, helij.

Datoteka:EffectiveTemperature 300dpi e.png

Stvarna temperatura ili temperatura crnog tijela je 5777 K

Na površini se pojavljuju fotosferske granule, konvencijske ćelije uzrokovane vrućim masama plazme koje se dižu iz dubljih dijelova Sunca. Hlade se radijativno i padaju natrag u dubinu. Granule su različitih veličina podijeljenih u dva razreda: granulacije i supergranulacije. Granulacija daje tipičan zrnat izgled fotosferi, a same granule su promjera oko 1000 km i traju oko 8 minuta. Kod supergranulacije, granule su promjera do 30000 km, protežu se duboko u konvektivnu zonu i traju oko 24 sata..

Između granula vide se svjetle mrlje i fakule, Sunčeve pjege i Sunčeve baklje.

Vanjske poveznice

• [2] Građa Sunca, Zvjezdarnica Zagrab
• [3] Astronomska sekcija, Fizikalno društvo Split