Radnovac

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 146222 od 21. rujan 2021. u 21:02 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Predložak:Naselje u Hrvatskoj Radnovac je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu općine Jakšić.

Zemljopis

Radnovac se nalaze istočno od Jakšića, na magistralnoj cesti Požega - Našice. Udaljen od Požege 7 km između naselja Jakšić i Rajsavac. Pripada općini Jakšić. Prema popisu stanovništva 2001. godine naselje ima 220 stanovnika. Žena 45%, muškaraca 55%, mladih 31,8%, zrelih 52,3% i starih 15,9%. Stanovništvo se bavi poljodjelstvom i obrtom. Selo je podjeljeno na donji i gornji dio. Na sredini je lijep društveni dom izgrađen sedamdesetih godina 20. stoljeća. Tu se odvijaju sastanci različitih udruga, te druženja kulturnog i sportskog sadržaja. Stanovništvo je povijesno vezano za naselje Jakšić kao općinsko središće; osmogodišnju školu, poštu, vatrogasni dom, crkvu sv. Barbare, te niz trgovina i obrta. U svim općinskim strukturama i važnim aktivnostima u sportu, vatrogastvu, folkloru, članovi mjesta Radnovac čine važnu kariku.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine Radnovac je imao 220 stanovnika.


<style> .population-wrapper {

 width: 100%;
 max-width: 750px;
 margin: 20px auto;
 padding: 15px;
 background: #f8f9fa;
 border: 1px solid #ddd;
 border-radius: 12px;
 box-shadow: 0 2px 6px rgba(0,0,0,0.1);
 font-family: sans-serif;

}

/* Dark mode */ @media (prefers-color-scheme: dark) {

 .population-wrapper {
   background: #1e1e1e;
   border-color: #444;
   color: #eee;
 }
 .population-bar span {
   color: #fff;
 }

}

/* Bar chart */ .population-bar {

 display: flex;
 align-items: center;
 margin: 6px 0;

} .population-year {

 width: 60px;
 font-weight: bold;

} .population-value {

 flex-grow: 1;
 height: 22px;
 border-radius: 4px;
 position: relative;
 transition: width 1.2s ease;

} .population-value.up { background: #4caf50; } .population-value.down { background: #f44336; } .population-value.equal { background: #607d8b; } .population-value span {

 position: absolute;
 right: 6px;
 top: 2px;
 font-size: 12px;
 font-weight: bold;
 color: #fff;

}

/* Tooltip */ .population-value:hover::after {

 content: attr(data-tooltip);
 position: absolute;
 top: -28px;
 right: 0;
 background: #333;
 color: #fff;
 padding: 4px 8px;
 font-size: 12px;
 border-radius: 4px;
 white-space: nowrap;
 z-index: 10;

}

/* SVG line chart */ .population-linechart {

 width: 100%;
 margin-top: 20px;

} .population-stats {

 margin-top: 15px;
 font-size: 14px;
 background: #eef2f5;
 padding: 10px;
 border-radius: 8px;

} @media (prefers-color-scheme: dark) {

 .population-stats {
   background: #2a2a2a;
 }

} </style>

Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[1]

{{#vardefine:max|0}} {{#vardefine:min|999999}} {{#vardefine:sum|0}} {{#vardefine:count|0}}

<svg class="population-linechart" viewBox="0 0 800 300" preserveAspectRatio="none">

 <polyline fill="none" stroke="#007bff" stroke-width="3"
   points="
   {{#loop:1|20|
     {{#vardefine:sum|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
       {{#vardefine:count|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
       {{#vardefine:max|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
       {{#vardefine:min|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
       Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.,Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.
   }}
   " />

</svg>

{{#vardefine:p0|0}} {{#loop:1|20|

 {{#vardefine:trend|
     Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.
   }}
{{{a{{#var:loop}}}}}
     <div class="population-value {{#var:trend}}"
          style="width:Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.%;"
          data-tooltip="Godina {{{a{{#var:loop}}}}}: {{{p{{#var:loop}}}}} stanovnika">
       {{{p{{#var:loop}}}}}
   {{#vardefine:p0|{{{p{{#var:loop}}}}}}}

}}

Najviše: {{#var:max}} stanovnika
Najmanje: {{#var:min}} stanovnika
Prosjek: Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. stanovnika
Ukupno godina: {{#var:count}}

Izvor – Državni zavod za statistiku



  • Napomena: Radnovac se iskazuje kao naselje od 1931.

Da bi se dobila potpuna slika o prvim naseljenicima trebalo bi uložiti vremena i financijskih sredstava. U ovom trenutku znamo da je u 19. stoljeću izgrađena vlastelinska zgrada (sličnija dvorcu) s gospodarskim zgradama. Prema sjećanju starijih stanovnika vlasnik se zvao Miletić. Osnovna djelatnost bila je poljoprivreda. Za tu svrhu izgrađeno je nekoliko kuća u kojima su stanovale obitelji koje su radile kod veleposjednika. Taj dio naselja zvali su PUSTA, a pripadao je Jakšiću.

Značajne događaje pratimo poslije Prvog svjetskog rata, dakle, poslije 1918. Već 1919. doselile su se obitelji Kovačić, Kolar, Bregović, i Fak iz Vinice (Hrvatsko zagorje). Kupili su više od 50 jutara zemlje. Mijo Kovačić podijelio je zemlju svojoj djeci koja su osnovala vlastite obitelji i stambene objekte.

Te, 1918. i sljedećih godina došli su Vukušići i Jerkovići koji su kupili spomenuti dvorac, te ga podijelili tako da su Jerkovići stanovali na istočnoj strani a Vukušići na zapadnoj strani dvorca. Sljedeći koji su se nastanili 1921. godine su obitelji Kuretić i Panijan. Došli su iz Gorskog kotara. Tih godina nastanile su se obitelji: Hudy, Maday, Namesny, Mihalović, Gašparović, Penjaško, Mikuš. Postepeno su kupovali zamlju, te izgradili gospodarske objekte. Osnovna djelatnost bila je zemljoradnja.

Naselje je i dalje pripadalo Jakšiću kao Pusta.

Na inicijativu Rudolfa Kuretića, 1927.godine, razmišljalo se o imenu mjesta. Iz dostupnih radnih materijala vidljivo je da su predlagali ime Zelendvor i Hrvatovac. Na kraju odlučili su se za Radnovac. Spoj rada i novca. Spoj imenica koje su omogućile napredak i željeni standard. Molbenica je upućena 27.3. 1927. Velikom Županu osječke oblasti u Osijek. Zna se iz nekih dokumenata da je ime Radnovac 1931. u upotrebi.

Sljedeća akcija (u vezi pripadnosti crkvi) uslijedila je 2. 11. 1930. godine. Upućen je dopis Visokoj Kr. banskoj upravi u Zagreb. Naime, selo je pripadalo Župi Skenderovci a ne župi Jakšić. Dopis su potpisali svi mještani sela. Molbi je vrlo brzo udovoljeno.

Sljedećih godina bilo je dosta migracija a naročito poslije Drugog svjetskog rata. No, to poglavlje zahtjeva studiozniji pristup.

Danas selo Radnovac ima izgled urbanog naselja s izgrađenom infrastrukturom; pješačka staza, kanalizacija, telefon, plin.

Zanimljivosti

Do 2008. godine naselje je bilo poznato po staroj lipi koja je rasla u središtu sela,kraj starog seoskog križa, srušena iz razloga što je postala opasnost za promet. Stablo je zasađeno 1942. godine. Mjesto susreta mladih. Uz lipu je bio i stari križ koji je iste godine kad je lipa srušena zamjenjen novim lijepšim i većim. Stari križ ima dugu i mučnu povijest. Mnogi režimi su ga pokušali maknuti, bio je rušen, bacan po jarcima, bunarima, skrivan, uništavan, ali seljani su ga uvijek uspijevali pronaći i popraviti.

Izvor


Nedovršeni članak Radnovac koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

Predložak:Naselja u sastavu Općine Jakšić