Žytomyr

Žytomyr
Житомир
Datoteka:Bfc zhitomir kiev str.jpg Žytomyr početkom 20. stoljeća
Datoteka:Flag of Zhytomyr.svg Zastava Datoteka:Coat of Arms of Zhytomyr.svg Grb
Država	Datoteka:Flag of Ukraine.svg Ukrajina
Oblast	Žytomyrska
Osnovan	884.
Vlast
• Gradonačelnik	Vira Šeldučenko
Površina
• Ukupna	65 km2
Visina	221 m
Koordinate	50°15′N 28°40′E
Stanovništvo (2005.)
• Entitet	277.900 (4,555 stan./km2)
Vremenska zona	EET (UTC+2)
• Ljeto (DST)	EEST (UTC+3)
Poštanski broj	10000 — 10036
Pozivni broj	+380 412
Gradovi prijatelji
Stranica	www.zt-rada.gov.ua

Žytomyr (ukrajinski: Житомир, ruski: Житомир, njemački: Schytomyr, poljski: Żytomierz, hebrejski: זשיטאָמיר) je grad u središnjoj Ukrajini, ujedno središte Žytomyrske oblasti. Grad predstavlja jedno od najstarijih ukrajinskih kulturnih središta. U kasnom srednjem vijeku grad su velikom broju naselili Poljaci, a za vrijeme Sovjetskog Saveza i hladnog rata predstavljao je jedno od ključnih znanstvenih središta za razvoj avioindustrije.

Povijest

Datoteka:Kamin zhitomir 884.jpg

Kamen u koji je uklesan datum osnutka grada Žytomyra

Prema legendi Žytomyr je osnovan oko 884. godine, a ime je dobio po vojskovođi Žytomyru, ujedno knezu slavenskog odnosno ukrajinskog plemena Derevljana. Godina 884. koja upućuje na vrijeme osnutka grada, pronađena je uklesana u veliki kamen koji datira u razdoblje čak iz vremena Ledenog doba. Kamen se i dalje nalazi na brdu iznad grada, gdje je grad Žytomyr u samom početku i osnovan. Prvi jasni zapisi o gradu datiraju iz 1240. godine kada je bio opljačkan od mongolske horde predvođene Batu-kanom.

Nakon pada Kijevske Rusi, Žytomyr je 1320. postao dio Velikog Vojvodstva Litve, a primio je Magdeburško pravo 1444. godine. Nakon Lublinske unije 1569. godine, grad se našao u sastavu Poljskog Kraljevstva, a nakon 1667. i potpisivanja Andrusovskog sporazuma, postao je glavni grad Kijevskog vojvodstva.

U drugoj podjeli Poljske 1793. postao je dio Ruskog Carstva te glavni grad ukrajinske regije Volinj. Tijekom kratkog razdoblja ukrajinske neovisnosti u sklopu Ukrajinske Narodne Republike, nekoliko tjedana 1918. bio je glavni grad. Od 1920. grad se nalazi u sklopu SSSR-a odnosno Sovjetske Ukrajine.

Tijekom Drugog svjetskog rata Žytomyr i šira okolica bili su tri godine pod njemačkom nacističkom okupacijom i sjedište vojnog štaba Heinricha Himmlera u Ukrajini.

Zemljopis

Žytomyr se nalazi u središnjoj Ukrajini na rijekama Teterivu i Kamenci, udaljen 130 km od Kijeva, 165 km željeznicom i 131 km cestom. Cijela Žytomyrska oblast prožeta je sa nekoliko brzih rijeka i starinskom šumom pa tako i grad Žytomyr te njegova bliža okolica.

Stanovništvo

Prema podacima iz 2005. godine grad je imao 277.900 stanovnika, prema procjeni stanovništva iz 2008. godine grad je imao 274.000 stanovnika.

Gradovi prijatelji

• Datoteka:Flag of Georgia.svg Kutaisi, Gruzija
• Datoteka:Flag of Bulgaria.svg Montana, Bugarska

Poznate osobe

• Sergej Koroljov, ukrajinski i sovjetski znanstvenik
• Ossip Bernstein, francuski šahist
• Chajim Nachman Bialik, židovski pisac
• Tadeusz Borowski, poljski pisac i novninar

Galerija

• Žytomyrska katedrala Presvetog Preobraženja
  Žytomyrska katedrala Presvetog Preobraženja
• Muzej astronauta Sergija Koroljova
  Muzej astronauta Sergija Koroljova
• Dramsko i glazbeno kazalište u Žytomyru
  Dramsko i glazbeno kazalište u Žytomyru
• Crkva Svetog Ivana u Žytomyru
  Crkva Svetog Ivana u Žytomyru

Vanjske poveznice

• Službena stranica grada

Ostali projekti

Datoteka:Commons-logo.svg

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Žytomyr