Černihiv
| Černigov (Černigiv) | |
|---|---|
| Чернігів | |
 Panorama grada | |
| Država | Datoteka:Flag of Ukraine.svg Ukrajina |
| Oblast | Černigivska oblast |
| 1754. | |
| 1765. 1782. | |
| Vlast | |
| • Gradonačelnik | Vladislav Atrošenko |
| Površina | |
| • Ukupna | 79 km2 |
| Visina | 136 m |
| Koordinate | 51°30′N 31°18′E / 51.5°N 31.3°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| • Entitet | 299.500 (3,740 stan./km2 (2001.)) |
| Vremenska zona | EET (UTC+2) |
| • Ljeto (DST) | EEST (UTC+3) |
| Poštanski broj | 33000-33499 |
| Pozivni broj | +380-362 |
| Gradovi prijatelji | |
| Stranica | www.chernigiv-rada.gov.ua |
| Lua error in Modul:Interaktivna_karta at line 597: attempt to index field 'wikibase' (a nil value). | |
| Lua error in Modul:Location_map at line 525: Unable to find the specified location map definition: "Module:Location map/data/Ukrajina" does not exist. | |
Černigov,[1] Černihiv (ukr.: Чернігів / Černjihiv, ruski: Чернигов, njem. Tschernihiw, polj.: Czernihów, bjelorus.: Чарнігаў) je grad u sjevernoj Ukrajini središte Černigivske oblasti. Černigiv spada među najstarije autohtone ukrajinske gradove, inače treće po važnosti trgovačko i političko središte srednjovjekovne države Kijevske Rusi. U 17. stoljeću grad Černigiv u sklopu Ukrajinskog Hetmanata postaje jedno od većih kulturno-prosvjetnih središta Europe.
Grad Černihiv danas predstavlja zanimljivu turističku lokaciju u kojoj se pronalaze kazališta, muzeji i srednjovjekovni spomenici kulture. Posebno su zanimljive srednjovjekovne slavenske crkve i manastiri. Grad se nešto jače počeo industrijski razvijati nakon Drugog svjetskog rata, u njemu se pronalaze industrijski kompleksi za obradu kemijskih sredstava, drva, zatim izradu građevinskog materijala, hrane, i obradu električne energije.
Povijest
Na prostorima grada Černigiva pronalaze se arheološki tragovi raznih euroazijskih kultura prisutnih prije dolaska starih Slavena. Bilježe se tragovi naroda Hazara i Kagana. Kulturno i političko središte postaje tek za vrijeme ukrajinskog plemena Siverjana koji u 10. stoljeću među prvima prihvaćaju nadležnost Kijeva i ulaze u sastav Kijevske Rusi.
U očuvanim povijesnim zapisima, Černigiv se prvi put spominje u Rus'-bizantskom ugovoru iz 907. godine (kao Черниговъ), ali prema arheološkim iskopinama grad je postojao i u 9. stoljeću. Na prostoru Černigiva nalazi se i Crna Mongila, jedno od najvećih i najstarijih kraljevskih pogrebnih svetišta u istočnoj Europi, inače pronađeno i otkopano još u 19. stoljeću. Arheološke iskopine upućuju da je Černigiv predstavljao jednoj od najvažnijih srednjovjekovnih središta u istočnoj Europi.
Grad Černigiv od 11. do 13. stoljeća je predstavljao središte Černigivske Kneževine i središte prostora poznatog kao Siverjanščina koje se prostiralo od grada Černigiva pa sve do grada Moskve u današnjoj Rusiji. U 11. stoljeću osnovana je i Černigovska biskupija koja je obuhvatila velike prostore današnje zapadne Rusije. Nakon napada Mongola sredinom 13. stoljeća, Černigiv gubi na svojoj političkoj važnosti i uskoro dolazi pod vlast Velike kneževine Litve.
U 17. stoljeću nakon ustanka Zaporoških kozaka, grad se kao i cijela regija kulturno i politički revitalizira. Otvaraju se mnoge prosvjetne institucije i u njemu borave mnogi ukrajinski plemići koji usko surađuju s dvorom Moskve u sklopu Ruskog Carstva. Posebno se tada ističe černigivski nadbiskup Lazar Baranovič, arhimadrit Ioanikij Galjatovskij, arhiđakon Antonij Radivilovskij i drugi.
Ukrajinski intelektualci novonastale Černigivske gubernije u sljedćem razdoblju nesebično pridonose razvoju Ruskog Carstva, i Černigiv u 18. stoljeću postaje jedno od najjačih kulturnih i prosvjetnih središta.
Zemljopis
Černigiv se nalazi u sjeveroj Ukrajini na rijeci Desnoj u blizini granice sa Bjelorusijom i Rusijom, udaljen je od Kijeva 132 km zračne linije, 209 km željeznicom i 140 km cestom.
Stanovništvo
Po službenom popisu stanovništva iz 2001. godine, grad je imao 305.000 stanovnika,[2] prema procjeni stanovništva iz 2005. godine grad je imao oko 300.500 stanovnika.
Gradovi prijatelji
- Datoteka:Flag of Belarus.svg Gomel, Bjelorusija
- Datoteka:Flag of Germany.svg Memmingen, Njemačka
- Datoteka:Flag of Poland.svg Tarnobrzeg, Poljska [3]
Poznate osobe
- Anatolij Ribakov, ruski pisac
Galerija
-
Crkva iz 1201. godine
-
Katedrala iz 1030. godine
-
Eletski manastir
Izvor
- ↑ http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=13293 Hrvatska enciklopedija (LZMK), pristupljeno: 16. studenoga 2013.
- ↑ Ukrajinski zavod za statistiku
- ↑ Tarnobrzeg službena stranica grada
Vanjske poveznice
Ostali projekti
| Datoteka:Commons-logo.svg | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Černigiv |
| ||||||||