Prožura

Predložak:Naselje u Hrvatskoj Prožura (tal. Progiorra ili Prosùra) je naselje na otoku Mljetu. Nalazi se na sjevernoj strani otoka. Prožura se nalazi u kopnu, a Prožurska Luka je izgrađena kao ribarska luka na obali Mljetskog kanala.

Povijest

Prožura je nastala dolaskom slavnskog stanovništva na Mljet u isto vrijeme kad i Vrhmljeće i Babino Polje. Smjestena je u udolini, potpuno skriveno iza sjevernog rubnog brijega, a pod uzvisanama Mužanje i Spas. Prvi pisani dokument o samom mjestu dolazi iz 1345. godine. Bila je to isprava što ju je napisao jedan od opata iz samostana Sveta Marija na Velikom jezeru. Naselje se spominje pod nazivom Progsuri.

Pop Luka, mljetski kančelir, oporučno je ostavio, 30. studenog 1447. godine, svoj posjed na Mljetu, ukljućujući crkvu Sv. Trojice u Prožuri, lokrumskim benediktincima, koji su na taj način opet došli do posjeda na Mljetu. Oko te crkvice i oko samostana niknut će cijelo naselje, koje je, arhitektonski gledano, do danas ostalo, skoro pa potpuno, očuvano.

Usred naselja je izgrađena velika četverokutna kula, koja je za vrijeme gusarskih napada, služila kao sigurno utočište lokalnom stanovništvu. U vrijeme napada i totalnog razaranja Okuklja, napadnuta je bila i Prožura.

Za potrebe ribolova, čuvanja ribarskog alata i popravka svojih galija i čamaca, stanovništvo se Prožure spustilo na more i, gradeći male magazine, stvorili su temelje budućeg naselja, Prožurske Luke (Porta).

Prožura je od svojeg osnutka pa do danas konstantno naseljena, dok je Prožurska Luka, jednako kao i Okuklje, stalno naseljena tek od 1981. godine.

Stanovništvo

Prožura je jedno od prvih slavenskih naselja na otoku, nastala je kad i Vrhmljeće i Babino Polje. Stanovništvo se već godinama smanjuje, što zbog odlaska stanovnika s otoka, ali i zbog silaska stanovnika u Prožursku Luku. Popisom stanovnika iz 2001. godine u Prožuri su živjela 53 stanovnika.

Kretanje stanovnika

<style> .population-wrapper {

 width: 100%;
 max-width: 750px;
 margin: 20px auto;
 padding: 15px;
 background: #f8f9fa;
 border: 1px solid #ddd;
 border-radius: 12px;
 box-shadow: 0 2px 6px rgba(0,0,0,0.1);
 font-family: sans-serif;

}

/* Dark mode */ @media (prefers-color-scheme: dark) {

 .population-wrapper {
   background: #1e1e1e;
   border-color: #444;
   color: #eee;
 }
 .population-bar span {
   color: #fff;
 }

}

/* Bar chart */ .population-bar {

 display: flex;
 align-items: center;
 margin: 6px 0;

} .population-year {

 width: 60px;
 font-weight: bold;

} .population-value {

 flex-grow: 1;
 height: 22px;
 border-radius: 4px;
 position: relative;
 transition: width 1.2s ease;

} .population-value.up { background: #4caf50; } .population-value.down { background: #f44336; } .population-value.equal { background: #607d8b; } .population-value span {

 position: absolute;
 right: 6px;
 top: 2px;
 font-size: 12px;
 font-weight: bold;
 color: #fff;

}

/* Tooltip */ .population-value:hover::after {

 content: attr(data-tooltip);
 position: absolute;
 top: -28px;
 right: 0;
 background: #333;
 color: #fff;
 padding: 4px 8px;
 font-size: 12px;
 border-radius: 4px;
 white-space: nowrap;
 z-index: 10;

}

/* SVG line chart */ .population-linechart {

 width: 100%;
 margin-top: 20px;

} .population-stats {

 margin-top: 15px;
 font-size: 14px;
 background: #eef2f5;
 padding: 10px;
 border-radius: 8px;

} @media (prefers-color-scheme: dark) {

 .population-stats {
   background: #2a2a2a;
 }

} </style>

Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.

{{#vardefine:max|0}} {{#vardefine:min|999999}} {{#vardefine:sum|0}} {{#vardefine:count|0}}

<svg class="population-linechart" viewBox="0 0 800 300" preserveAspectRatio="none">

 <polyline fill="none" stroke="#007bff" stroke-width="3"
   points="
   {{#loop:1|20|
     {{#vardefine:sum| }}
       {{#vardefine:count| }}
       {{#vardefine:max| }}
       {{#vardefine:min| }}
       ,
   }}
   " />

</svg>

{{#vardefine:p0|0}} {{#loop:1|20|

 {{#vardefine:trend|
     
   }}

{{{a{{#var:loop}}}}}

     <div class="population-value {{#var:trend}}"
          style="width:%;"
          data-tooltip="Godina {{{a{{#var:loop}}}}}: {{{p{{#var:loop}}}}} stanovnika">
       {{{p{{#var:loop}}}}}

   {{#vardefine:p0|{{{p{{#var:loop}}}}}}}

}}

Najviše: {{#var:max}} stanovnika
Najmanje: {{#var:min}} stanovnika
Prosjek: stanovnika
Ukupno godina: {{#var:count}}

Izvor – Državni zavod za statistiku

Gospodarstvo

Stanovnici Prožure i Prožurske Luke su se ranije bavili poljoprivredom, ribarstvom (zbog neposredne blizine Prožurske blatine, stanovnici su se ranije bavili i izlovom jegulja) i izvozom svojh dobara u Dubrovnik. U drugoj polovici 20. stoljeća postojala je direktna brodska veza s Dubrovnikom, ali je zbog neisplativosti ukinuta. Danas ova dva naselja svoje gospodarstvo temelje na ribarstvu, ugostiteljstvu i turizmu.

Galerija

• Kula
  Kula
• Crkva svetog Martina
  Crkva svetog Martina
• Crkva svete Trojice
  Crkva svete Trojice
• Crkva svetog Roka
  Crkva svetog Roka
• Spomen-ploča Matu Graciću
  Spomen-ploča Matu Graciću

Izvori

• Dabelić, I. (2004.) Mljet - zeleni otok, Vjesnik: Zagreb
• Radovinović, R. (1999.) Hrvatski Jadran, Naprijed: Zagreb
• Zbornik otoka Mljeta (1989.), Dubrovački muzej - Odjel socijalističke revolucije: Dubrovnik