Kutná Hora

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 108677 od 6. rujan 2021. u 22:18 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Kutná Hora
Datoteka:Kutná Hora - pohled od Svaté Barbory.jpg
Kutná Hora, pogled s crkve Svete Barbare
DržavaDatoteka:Flag of the Czech Republic.svg Češka
Samoupravna pokrajina Središnja Češka
Osnivanje12. stoljeće
Vlast
 • GradonačelnikIvo Šalátek
Površina
 • Ukupna33 km2
Visina254 m
Koordinate49°57′N 15°16′E / 49.95°N 15.267°E / 49.95; 15.267
Stanovništvo (2. siječnja 2009.)
 • Entitet21.604 (2009.)
(655 stanovnika/km2)
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeto (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj284 01
Pozivni broj+420 327
Stranicakutnahora.cz
Lua error in Modul:Interaktivna_karta at line 597: attempt to index field 'wikibase' (a nil value).
Pogreška pri izradbi sličice:
Položaj Kutne Hore u Češkoj

Kutná Hora (srednjovjekovni češki: Hory Kutné; njemački: Kuttenberg) je grad na rijeci Vrchlice u Češkoj, u pokrajini Središnjoj Češkoj, 50-ak km istočno od Praga.

Povijesni centar grada, uključujući i gotičku crkvu Svete Barbare, zaštitnice rudara, nalazi se na popisu UNESCO-ve Svjetske baštine.

Povijest

Kutná Hora nastala je 1142. godine osnivanjem prvog cistercitskog samostana u Češkoj, Kloster Sedlitz, koji su osnovali cisterciti iz carske opatije Waldsassenu. Do 1260. godine, uz samostan, doselili su se njemački rudari i osnovali rudarsko naselje Kuttenberg, koje je navodno dobilo ime po opatskim "kutama". U srednjem vijeku bila je jedan od najvećih rudnika srebra u Europi i nakon što je Vjenceslav II. donjeo kraljevski rudarski zakon grad je uvelike gospodarski ojačao[1]. Do 16. stoljeća se gospodarski, kulturno i politički čak nadmetao s Pragom[2]. U Kutnoj Hori je kovan srebrnjak praški groš (Prague groschen), sve do 1547. godine. God. 1409., Vjenceslav IV. je obznanio "Dekret iz Kutne Hore" kojim su na sveučilištu u Pragu Česima dana tri glasa, a drugim trima narodima samo po jedan. Tijekom husitskih ratova 1420. godine, car Žigmund Luksemburški je bezuspješno napadao taborite u gradu koji je držao Jan Žižka. Nakon privremenog primirja, carska vojska ga je zapalila 1422. godine kako ne bi opet pripao taboritima. No, Jan Žižka ga je ponovno obnovio i nastupilo je novo zlatno doba Kutne Hore.

God. 1526., zajedno s ostatkom Češke, Kutná Hora je pripala austrijskim Habsburgovcima. Ubrzo je 1546. godine rudnik srebra nesretno poplavljen, a u pobuni protiv Ferdinanda I. Česi su izgubili sve privilegije, a sudbinu grada su dotukle strahote Tridesetogodišnjeg rata i opetovane epidemije kuge. Nakon rata bezuspješno se pokušalo obnoviti rudnike i grad je nakon požara 1770. bio skoro potpuno napušten.

God. 1806. postao je dijelom Austrijskog Carstva, a 1866. Austro-Ugarskog Carstva. Nakon Prvog svjetskog rata pripao je novoosnovanoj Čehoslovačkoj Republici, a Nacistička Njemačka ga je od 1939. do 1945. uklopila u Češki protektorat. Od 1945. bio je dijelom komunističke Čehoslovačke, sve do 1993. godine i mirnog razjedinjenja Češke i Slovačke.

Danas je Kutná Hora industrijski grad, kojem pogoduje dobra prometna povezanost i blizina glavnog grada.

Znamenitosti

Predložak:UNESCO-svjetska baština Povijesno središte grada, uključujući i Gospinu katedralu u susjednom naselju Sedlecu, danas predgrađu Kutne Hore, nalazi se na popisu UNESCO-ve Svjetske baštine:

  • Crkva Svete Barbare (Kostel Svaté Barbory), zaštitnice rudara, je gotička petobrodna crkva, započeta 1388. godine.
  • Gotička Crkva sv. Jakova (Kostel sv. Jakuba) ima 86 metara visok toranj.
  • Barokna Crkva sv. Ivana Nepomuka (Kostel sv. Jana Nepomuckého)
  • Crkva konvikta sv. Ursule (Kostel Kláštera Voršilek)
  • Barokno Jezuitsko učilište (Jezuitská kolej)
  • Talijanski dvor (Vlašský dvůr) je bivša kraljevska rezidencija i kovačnica novca s kraja 13. stoljeća.
  • Marijanski stup (Morový sloup)
  • Gotička Gospina katedrala (Chrám Nanebevzetí Pany Marie) i slavna Kosturnica (Kostnice Sedlec) se nalaze u susjednom Sedlecu. Kosturnica u Sedlecu je katolička kapela Crkve Svih Svetih (Hřbitovní kostel Všech Svatých) koja sadrži kosti između 40.000 do 70.000 pokojnika, od kojih su mnoge kosti dijelom dekoracija i namještaja kapele.
Pogreška pri izradbi sličice:
Kamena gotička fontana

15 km istočno od Kutne Hore nalazi se rezervat prirode Žehušice u kojemu žive bijeli jeleni.

Gradovi prijatelji

Kutná Hora ima ugovore o partnerstvu sa sljedećim gradovima:

Izvori

  1. ↑ Povijest grada
  2. ↑ Povijest Kuttenberga

Vanjske poveznice

Ostali projekti

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Kutná Hora
v •  • u
Svjetska baština u Češkoj
Kulturna dobra (13)
Český Krumlov (1992.)  · Hodočasnička crkva sv. Ivana Nepomuka (1994.)  · Povijesno selo Holašovice (1998.)  · Krajolik za uzgoj i osposobljavanje konja za svečane kočije u Kladruby nad Labem (2019.)  · Palača Kroměříž s parkom (1998.)  · Kutná Hora (1995.)  · Lednice–Valtice (1996.)  ·  Dvorac Litomyšl (1999.)  · Stup Presvetog Trojstva u Olomoucu (2000.)  · Povijesno središte Praga (1992.)  · Povijesno središte Telča (1992.)  · Židovska četvrt i Bazilika sv. Prokopija u Třebíču (2003.)  · Vila Tugendhat u Brnu (2001.)
Češka zastava
Nematerijalna svjetska baština (5)
Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj1) (2016.)  · Slovački verbunk, regrutacijski ples (2008.)  · Sokolarstvo2) (2010.)  · Pokladni običaji u području Hlinecko (2010.)  · Povorka kraljeva u jugoistočnoj Češkoj (2011.)

1) Zajednička svjetska baština Češke i Slovačke  2) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [1] 


Nedovršeni članak Kutná Hora koji govori o gradu u Češkoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Kutná_Hora&oldid=108677"