Janjina
| Janjina | |
|---|---|
Janjina na zemljovidu Dubrovačko-neretvanske županije | |
| Država | |
| Županija | |
| Načelnik općine | Vlatko Mratović (HDZ) |
| Naselja u sastavu općine | Drače, Janjina, Osobjava, Popova Luka i Sreser |
| Stanovništvo (2011.) | 551[1] |
| Poštanski broj | 20246 |
| Janjina | |
|---|---|
Janjina na zemljovidu Hrvatske | |
| Država | |
| Županija | Dubrovačko-neretvanska |
| Naselja u sastavu općine | Drače, Janjina, Osobjava, Popova Luka i Sreser |
| Stanovništvo (2001.) | 551 |
| Poštanski broj | 20246 |
Janjina na zemljovidu Dubrovačko-neretvanske županije | |
Janjina je općina u Hrvatskoj, nalazi se na poluotoku Pelješcu. Janjina se sastoji od dva sela. Jedno je glavno, veliko selo i zove se Janjina, a drugo je manje i zove se Zabrežje.
Općinska naselja
U sastavu općine je 5 naselja (stanje 2006), to su: Drače, Janjina, Osobjava, Popova Luka i Sreser.
Stanovništvo
Po posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Janjina imala je 551 stanovnika, raspoređenih u 5 naselja[2][1]:
- Drače - 93
- Janjina - 203
- Osobjava - 36
- Popova Luka - 27
- Sreser - 192
Kretanje stanovnika u mjestu Janjina
<style> .population-wrapper {
width: 100%; max-width: 750px; margin: 20px auto; padding: 15px; background: #f8f9fa; border: 1px solid #ddd; border-radius: 12px; box-shadow: 0 2px 6px rgba(0,0,0,0.1); font-family: sans-serif;
}
/* Dark mode */ @media (prefers-color-scheme: dark) {
.population-wrapper {
background: #1e1e1e;
border-color: #444;
color: #eee;
}
.population-bar span {
color: #fff;
}
}
/* Bar chart */ .population-bar {
display: flex; align-items: center; margin: 6px 0;
} .population-year {
width: 60px; font-weight: bold;
} .population-value {
flex-grow: 1; height: 22px; border-radius: 4px; position: relative; transition: width 1.2s ease;
} .population-value.up { background: #4caf50; } .population-value.down { background: #f44336; } .population-value.equal { background: #607d8b; } .population-value span {
position: absolute; right: 6px; top: 2px; font-size: 12px; font-weight: bold; color: #fff;
}
/* Tooltip */ .population-value:hover::after {
content: attr(data-tooltip); position: absolute; top: -28px; right: 0; background: #333; color: #fff; padding: 4px 8px; font-size: 12px; border-radius: 4px; white-space: nowrap; z-index: 10;
}
/* SVG line chart */ .population-linechart {
width: 100%; margin-top: 20px;
} .population-stats {
margin-top: 15px; font-size: 14px; background: #eef2f5; padding: 10px; border-radius: 8px;
} @media (prefers-color-scheme: dark) {
.population-stats {
background: #2a2a2a;
}
} </style>
Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[3][1]
{{#vardefine:max|0}} {{#vardefine:min|999999}} {{#vardefine:sum|0}} {{#vardefine:count|0}}
<svg class="population-linechart" viewBox="0 0 800 300" preserveAspectRatio="none">
<polyline fill="none" stroke="#007bff" stroke-width="3"
points="
{{#loop:1|20|
{{#vardefine:sum|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
{{#vardefine:count|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
{{#vardefine:max|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
{{#vardefine:min|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.,Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.
}}
" />
</svg>
{{#vardefine:p0|0}} {{#loop:1|20|
{{#vardefine:trend|
Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.
}}
{{#vardefine:p0|{{{p{{#var:loop}}}}}}}
}}
Najviše: {{#var:max}} stanovnika
Najmanje: {{#var:min}} stanovnika
Prosjek: Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. stanovnika
Ukupno godina: {{#var:count}}
Izvor – Državni zavod za statistiku
Uprava
Povijest
Gospodarstvo
Promet:
1808.-1814. – pod upravom Napoleonove vojske gradi se kolni put duž čitavog poluotoka od Stona do Orebića (danas poznat kao Kraljev put)
1820. - završena izgradnja ceste Janjina-Dol-Rat
1830. - izgrađena stara cesta Janjina-Drače preko Vardišta
1863. - završena izgradnja ceste Janjina-Popova Luka, te Janjina-Trstenik preko Kozjeg ždrijela
1890. - završena nova cesta Janjina-Drače, čija je trasa, u usporedbi sa starom cestom, pomakunuta prema jugu
1890. - austrijska pomorska uprava izgradila parobrodarsko pristanište (stari mul) na Draču
1894. - izgrađena cesta uz more od Drača prema Sutvidu (sagradio kap. Stjepo N. Bjelovučič)
1910. - izgrađena glavna janjinska ulica, koja je 1953. betonirana
1937. - na Kraju u Sreseru izgrađena nova obala i mul za pristajanje parobroda
1937/38 - Pomorska uprava u uvali Sutvid pred Bjelovučićevim dvorcem (iz 1889.) sagradila mul
1954. - probijen novi magistralni put preko Pelješca (Putniković-Janjina-Pijavičino)
Zadrugarstvo i gospodarstvo:
1902. - osnovana Seoska blagajna za štednju i zajmove
1909. - osnovana Uljarska zadruga
1910. - osnovana Pčelarska zadruga
1921. - osnovana Ribarska zadruga
1921. - osnovano Lovačko društvo
1924. - osnovana Vinarsko-vinogardarska zadruga
1925. - osnovano Predstavništvo Hrvatskoga radiše iz Zagreba
1940. - osnovana Potrošna obrtna zadruga iz koje je nakon Drugog svjetskog rata osnovana Poljoprivredna zadruga u Janjini
1942. - ponovno osnovana Nova ribarska zadruga
1948. - iz elektro-motora Uljarske zadruge u Janjini, u domaćinstva Janjine, Popove Luke i Sresera stigla električna struja
1961. - na incijativu tadašnjeg NO Općine Janjina formirano trgovačko poduzeće “Naprijed” koje od Poljoprivredne zadruge preuzima svu trgovinu. Poduzeće je rasformirano 1969. godine, a njegovo poslovanje su preuzela veletrgovačka poduzeća “Budućnost” iz Dubrovnika i “Razvitak” iz Metkovića
1963. - u Janjini osnovano Turističko društvo
1964. - u Sreseru osnovano Turističko društvo[4]
Poznate osobe
- don Ivo Prodan, čelna osoba Hrvatske stranke prava u Dalmaciji za vrijeme Austro-Ugarske, zastupnik u Carevinskom vijeću
- Ivo Lendić, hrvatski emigrantski novinar i pisac
- Nikola Zvonimir Bjelovučić, hrvatski etnograf i povjesničar
- Vice Medini, hrvatski preporoditelj, publicist i književnik[5]
- Mate Košćina, hrv. hrvatski odvjetnik, književnik i političar
Spomenici i znamenitosti
Obrazovanje
1828. - otvorena u Janjini prva Muška pučka škola
1882. - otvorena u Janjini Ženska pučka škola
1920. - u Sreseru otvorena Mješovita pučka škola (zatvorena 1932. zbog pomanjkanja djece)
1927. – u Janjini izgrađena nova školska zgrada u kojoj se i danas nalazi škola
1928. - u Janjini otvorena Građanska škola (zatvorena 1937. zbog pomanjkanja djece)
1932. - u Janjini otvoreno Dječje zabavište (ukinuto 1978.)
1932. - u Janjini otvorena Ženska stručna škola (zatvorena 1943.)[4]
Kultura
1635. – napisan prvi Pravilnik Bratovštine sv. Stjepana u Janjini
1848. – u Janjini osnovana Hrvatska narodna garda
1893. – u Janjni osnovana Javna dobrotvornost
1896. – u Janjini osnovano Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo “Zvonimir”, koje je imalo čitaonicu, tamburaški zbor i kazališnu amatersku sekciju
1908. – osnovan Hrvatski sokol. To je društvo sagradilo 1912. “Sokolanu” s velikom dvoranom i pozornicom
1912. – otvorena je u Janjini "Težačka sloga" s čitaonicom
1914. – kupljena su glazbala za osnivanje "Fanfare", koja je kasnije pretvorena u Hrvatsku glazbu
1921. – u Janjini osnovani Esperantski klub i pjevačko društvo Slava
1924. – osnovano Šahovsko društvo s knjižnicom i čitaonicom
1951. – dovršena izgradnja Doma kulture u Janjini
1953. – nabavljena je u Janjini stalna kino-aparatura, te smještena u Dom kulture
1958. – u Popovoj Luci izgrađena čitaonica
1960. – na Kraju (Sreser) počela izgradnja zgrade namjenjena čitaonici[4]
Šport
- NK Istra, nogometni klub, član niže županijske lige, nekad se natjecao u 2. ŽNL Dubrovačko-neretvanska
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Rezultati popisa 2011.
- ↑ DZS - Popis stanovništva 2001. godine
- ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
- ↑ 4,0 4,1 4,2 www.janjina.croatia1.com
- ↑ Könyvtár - Hungaricana Arhivski vjesnik 6. (Zagreb, 1963.), str. 39. Pristupljeno 5. studenoga 2016.
Vanjske poveznice
Nedovršeni članak Janjina koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
| |||||||