Janjina

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 735726 od 25. ožujak 2026. u 19:38 koju je unio Suradnik10 (razgovor | doprinosi) (→‎Poznate osobe)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ovo je glavno značenje pojma Janjina. Za druga značenja pogledajte Janjina (razdvojba).
Janjina
Datoteka:Janjina (grb).gif
Janjina na zemljovidu Dubrovačko-neretvanska županija
Janjina
Janjina
Janjina na zemljovidu Dubrovačko-neretvanske županije
Država Hrvatska
Županija Dubrovačko-neretvanska
Načelnik općine Vlatko Mratović (HDZ)
Naselja u sastavu općine Drače, Janjina, Osobjava, Popova Luka i Sreser
Stanovništvo (2011.) 551[1]
Poštanski broj 20246
Datoteka:Janjina 014.jpg
Janjina
Datoteka:Janjina (grb).gif
Janjina na zemljovidu Hrvatska
Janjina
Janjina
Janjina na zemljovidu Hrvatske
Država Hrvatska
Županija Dubrovačko-neretvanska
Naselja u sastavu općine Drače, Janjina, Osobjava, Popova Luka i Sreser
Stanovništvo (2001.) 551
Poštanski broj 20246
Janjina na zemljovidu Dubrovačko-neretvanska županija
Janjina
Janjina
Janjina na zemljovidu Dubrovačko-neretvanske županije

Janjina je općina u Hrvatskoj, nalazi se na poluotoku Pelješcu. Janjina se sastoji od dva sela. Jedno je glavno, veliko selo i zove se Janjina, a drugo je manje i zove se Zabrežje.

Općinska naselja

U sastavu općine je 5 naselja (stanje 2006), to su: Drače, Janjina, Osobjava, Popova Luka i Sreser.

Stanovništvo

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Janjina imala je 551 stanovnika, raspoređenih u 5 naselja[2][1]:

Kretanje stanovnika u mjestu Janjina

<style> .population-wrapper {

 width: 100%;
 max-width: 750px;
 margin: 20px auto;
 padding: 15px;
 background: #f8f9fa;
 border: 1px solid #ddd;
 border-radius: 12px;
 box-shadow: 0 2px 6px rgba(0,0,0,0.1);
 font-family: sans-serif;

}

/* Dark mode */ @media (prefers-color-scheme: dark) {

 .population-wrapper {
   background: #1e1e1e;
   border-color: #444;
   color: #eee;
 }
 .population-bar span {
   color: #fff;
 }

}

/* Bar chart */ .population-bar {

 display: flex;
 align-items: center;
 margin: 6px 0;

} .population-year {

 width: 60px;
 font-weight: bold;

} .population-value {

 flex-grow: 1;
 height: 22px;
 border-radius: 4px;
 position: relative;
 transition: width 1.2s ease;

} .population-value.up { background: #4caf50; } .population-value.down { background: #f44336; } .population-value.equal { background: #607d8b; } .population-value span {

 position: absolute;
 right: 6px;
 top: 2px;
 font-size: 12px;
 font-weight: bold;
 color: #fff;

}

/* Tooltip */ .population-value:hover::after {

 content: attr(data-tooltip);
 position: absolute;
 top: -28px;
 right: 0;
 background: #333;
 color: #fff;
 padding: 4px 8px;
 font-size: 12px;
 border-radius: 4px;
 white-space: nowrap;
 z-index: 10;

}

/* SVG line chart */ .population-linechart {

 width: 100%;
 margin-top: 20px;

} .population-stats {

 margin-top: 15px;
 font-size: 14px;
 background: #eef2f5;
 padding: 10px;
 border-radius: 8px;

} @media (prefers-color-scheme: dark) {

 .population-stats {
   background: #2a2a2a;
 }

} </style>

Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[3][1]

{{#vardefine:max|0}} {{#vardefine:min|999999}} {{#vardefine:sum|0}} {{#vardefine:count|0}}

<svg class="population-linechart" viewBox="0 0 800 300" preserveAspectRatio="none">

 <polyline fill="none" stroke="#007bff" stroke-width="3"
   points="
   {{#loop:1|20|
     {{#vardefine:sum|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
       {{#vardefine:count|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
       {{#vardefine:max|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
       {{#vardefine:min|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
       Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.,Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.
   }}
   " />

</svg>

{{#vardefine:p0|0}} {{#loop:1|20|

 {{#vardefine:trend|
     Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.
   }}
{{{a{{#var:loop}}}}}
     <div class="population-value {{#var:trend}}"
          style="width:Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.%;"
          data-tooltip="Godina {{{a{{#var:loop}}}}}: {{{p{{#var:loop}}}}} stanovnika">
       {{{p{{#var:loop}}}}}
   {{#vardefine:p0|{{{p{{#var:loop}}}}}}}

}}

Najviše: {{#var:max}} stanovnika
Najmanje: {{#var:min}} stanovnika
Prosjek: Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. stanovnika
Ukupno godina: {{#var:count}}

Izvor – Državni zavod za statistiku



Uprava

Povijest

Gospodarstvo

Promet:
1808.-1814. – pod upravom Napoleonove vojske gradi se kolni put duž čitavog poluotoka od Stona do Orebića (danas poznat kao Kraljev put)
1820. - završena izgradnja ceste Janjina-Dol-Rat
1830. - izgrađena stara cesta Janjina-Drače preko Vardišta
1863. - završena izgradnja ceste Janjina-Popova Luka, te Janjina-Trstenik preko Kozjeg ždrijela
1890. - završena nova cesta Janjina-Drače, čija je trasa, u usporedbi sa starom cestom, pomakunuta prema jugu
1890. - austrijska pomorska uprava izgradila parobrodarsko pristanište (stari mul) na Draču
1894. - izgrađena cesta uz more od Drača prema Sutvidu (sagradio kap. Stjepo N. Bjelovučič)
1910. - izgrađena glavna janjinska ulica, koja je 1953. betonirana
1937. - na Kraju u Sreseru izgrađena nova obala i mul za pristajanje parobroda
1937/38 - Pomorska uprava u uvali Sutvid pred Bjelovučićevim dvorcem (iz 1889.) sagradila mul
1954. - probijen novi magistralni put preko Pelješca (Putniković-Janjina-Pijavičino)
Zadrugarstvo i gospodarstvo:
1902. - osnovana Seoska blagajna za štednju i zajmove
1909. - osnovana Uljarska zadruga
1910. - osnovana Pčelarska zadruga
1921. - osnovana Ribarska zadruga
1921. - osnovano Lovačko društvo
1924. - osnovana Vinarsko-vinogardarska zadruga
1925. - osnovano Predstavništvo Hrvatskoga radiše iz Zagreba
1940. - osnovana Potrošna obrtna zadruga iz koje je nakon Drugog svjetskog rata osnovana Poljoprivredna zadruga u Janjini
1942. - ponovno osnovana Nova ribarska zadruga
1948. - iz elektro-motora Uljarske zadruge u Janjini, u domaćinstva Janjine, Popove Luke i Sresera stigla električna struja
1961. - na incijativu tadašnjeg NO Općine Janjina formirano trgovačko poduzeće “Naprijed” koje od Poljoprivredne zadruge preuzima svu trgovinu. Poduzeće je rasformirano 1969. godine, a njegovo poslovanje su preuzela veletrgovačka poduzeća “Budućnost” iz Dubrovnika i “Razvitak” iz Metkovića
1963. - u Janjini osnovano Turističko društvo
1964. - u Sreseru osnovano Turističko društvo[4]

Poznate osobe

Spomenici i znamenitosti

Obrazovanje

1828. - otvorena u Janjini prva Muška pučka škola
1882. - otvorena u Janjini Ženska pučka škola
1920. - u Sreseru otvorena Mješovita pučka škola (zatvorena 1932. zbog pomanjkanja djece)
1927. – u Janjini izgrađena nova školska zgrada u kojoj se i danas nalazi škola
1928. - u Janjini otvorena Građanska škola (zatvorena 1937. zbog pomanjkanja djece)
1932. - u Janjini otvoreno Dječje zabavište (ukinuto 1978.)
1932. - u Janjini otvorena Ženska stručna škola (zatvorena 1943.)[4]

Kultura

1635. – napisan prvi Pravilnik Bratovštine sv. Stjepana u Janjini
1848. – u Janjini osnovana Hrvatska narodna garda
1893. – u Janjni osnovana Javna dobrotvornost
1896. – u Janjini osnovano Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo “Zvonimir”, koje je imalo čitaonicu, tamburaški zbor i kazališnu amatersku sekciju
1908. – osnovan Hrvatski sokol. To je društvo sagradilo 1912. “Sokolanu” s velikom dvoranom i pozornicom
1912. – otvorena je u Janjini "Težačka sloga" s čitaonicom
1914. – kupljena su glazbala za osnivanje "Fanfare", koja je kasnije pretvorena u Hrvatsku glazbu
1921. – u Janjini osnovani Esperantski klub i pjevačko društvo Slava
1924. – osnovano Šahovsko društvo s knjižnicom i čitaonicom
1951. – dovršena izgradnja Doma kulture u Janjini
1953. – nabavljena je u Janjini stalna kino-aparatura, te smještena u Dom kulture
1958. – u Popovoj Luci izgrađena čitaonica
1960. – na Kraju (Sreser) počela izgradnja zgrade namjenjena čitaonici[4]

Šport

Izvori

Vanjske poveznice


Nedovršeni članak Janjina koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.