Sulfidi
Sulfid (prema lat. sulphur: sumpor) je sol ili ester sumporovodika (H2S), dvočlani (binarni) kemijski spoj sumpora s metalima, metaloidima ili organskim skupinama (R). Među anorganskim sulfidima, u kojima je stupanj oksidacije sumpora –II (sadrže sulfid-ion, S2–), razlikuju se hidrogensulfidi (opća formula MIHS, gdje je MI jednovalentni metal) i neutralni sulfidi (MI2S). U vodi su topljivi samo sulfidi alkalijskih metala. Poznato je oko 600 sulfidnih minerala, od kojih su mnogi sadržani u rudama važnima za dobivanje metala, kao što su olovo (na primjer galenit ili olovni sjajnik, PbS), bakar (halkopirit, CuFeS2), cink (sfalerit, ZnS), živa (cinabarit ili rumenica, HgS), antimon (antimonit, Sb2S3) i drugi. Organski sulfidi mogu biti poluesteri (tioli, R–SH) i neutralni esteri (tioeteri, R–S–R´). [1]
Podjela po sjaju
Glede sjaja po po staroj rudarskoj podjeli sulfidne minerale se dijelilo na pakovine, sjajnike, blistavce i sinjavce. Pakovine su poput svih pakovina bile metalnoga sjaja, neprozirne, svjetlijih boja, uglavnom veće tvrdoće, a za sulfidne je važilo da su crnoga crta, bez izrazite kalavosti i krhke. U njih je spadao pirit. Sjajnike je karakterizirao jaki kovni sjaj, neprozirnost, uglavnom siva boja i crn crt, uglavnom mala tvrdoće i često savršena kalavosti. U njih je spadao galenit. Blistavcima je bio svojstven dijamantni sjaj, krhkost, ponekad su bili providni, tvrdoća većinom mala, kalavost dobra. U njih je spadao sfalerit. Sinjavce je karakterizirao kovni sjaj, neprozirnost, krhkost, boje tamonosive i sive, crt je crn, tvrdoća mala i nepostojanje kalavosti. U njih je spadao tetradrit. U prošlosti je smatran sulfidnim mineralom, a zapravo pripada sulfosolima.[2]
Primjeri
| Formula | Talište (°C) | Vrelište (°C) | CAS broj | |
|---|---|---|---|---|
| H2S | Sumporovodik je bezbojan, vrlo otrovan plin, vonja na trula jaja. Sporedni je proizvod pri dobivanju nafte, prirodnoga plina i koksa, prerađuje se u sumpor ili sumporov dioksid. Poznat je kao reagens u klasičnoj kemijskoj analizi. | −85,7 | −60,2 | 7783-06-4 |
| CdS | Kadmijev sulfid služi kao fosforescent u televizijskim i radarskim sustavima, a zbog dobrih fotoelektričnih svojstava i u poluvodičkoj elektronici (fotoćelija). | 1 750 | 1306-23-6 | |
| CaSx | Kalcijev polisulfid (sumporno vapno) tradicionalni je fungicid u vrtlarstvu. | |||
| CS2 | Ugljikov disulfid je prethodnik organosumpornih spojeva. | −111,6 | 46 | 75-15-0 |
| PbS | Olovni sulfid se koristi u infracrvenim senzorima. | 1 114 | 1314-87-0 | |
| MoS2 | Molibdenov disulfid, mineral molibdenit, koristi se kao katalizator za uklanjanje sumpora iz fosilnih goriva; također kao kvalitetno mazivo za primjenu na visokim temperaturama i visokim tlakovima. | 1317-33-5 | ||
| Cl–CH2CH2–S–CH2CH2–Cl | Iperit, diklordietil-sulfid, je bojni otrov plikavac, osim što uzrokuje stvaranje plikova na koži, on je težak stanični otrov koji oštećuje kapilare. | 13–14 | 217 | 505-60-2 |
| Ag2S | Srebrni sulfid je sastojak nećistoće na površini srebra (korozija). | 21548-73-2 | ||
| Na2S | Natrijev sulfid se kao hidrat koristi u proizvodnji natronskog papira i kao prethodnik organosumpornih spojeva. | 920 | 1 180 | 1313-82-2 |
| ZnS | Cinkov sulfid se dobiva iz otopine cinkova sulfata taloženjem topljivim sulfidima. Koristi se kao bijela boja, sâm ili kao sastojak litopona, smjese cinkova sulfida i barijeva sulfata. Kristalizirani cinkov sulfid koji sadrži malo teških metala služi za izradu detektora za ionizirajuće i rendgensko zračenje te za zaslone katodnih cijevi, jer svjetluca djelovanjem toga zračenja, odnosno katodnih zraka. | 1185 | 1314-98-3 | |
| C6H4S | Polifenilen sulfid je polimer koji se obično naziva "sulfar". | 26125-40-6 25212-74-2 | ||
| SeS2 | Selenijev disulfid je antifungalno sredstvo koje se koristi u pripravcima protiv peruti, na primjer Selsun Blue. Prisutnost visoko toksičnog selenija u kozmetičkim proizvodima predstavlja opću opasnost za zdravlje i okoliš. | < 100 | 7488-56-4 | |
| FeS2 | Pirit je glavni izvor sumpora i njegovih spojeva. Koristi se gotovo isključivo u proizvodnji sumporne kiseline, a samo iznimno i za dobivanje željeza. | 600 | 1317-66-4 |
Izvori
- ↑ sulfidi, [1] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 9. 6. 2020.
- ↑ Mala škola mineralogije – 6. Hrvatski prirodoslovni muzej. Pristupljeno 20. veljače 2026.