Umjetnička galerija Dubrovnik
Umjetnička galerija Dubrovnik je galerijska ustanova u Dubrovniku. [1]
Opći podatci
Smještena je u neorenesansno-gotičkoj zgradi (Put Frana Supila 23 42°38′30″N 18°07′04″E / 42.641755°N 18.117708°E) koja je građena od 1935. do 1939. po projektu Lavoslava Horvata i Harolda Bilinića, po uzoru na građevine dubrovačke urbane i ladanjske renesansne arhitekture. Prva namjena je bila biti rezidencijalno-reprezentativnom palačom dubrovačkog brodovlasnika Bože Banca. 1945. je osnovana ustanova Umjetničke galerije.[1] Osnovana je radi prikupljanja, stručne obrade i izlaganja likovno-umjetničku građe moderne i suvremene umjetnosti. [2]
Zgrada u kojoj se nalazi je 1948. godine pretvorena u izložbeni prostor i muzej. Objekt je poslije adaptiran čime je dobio 9 izložbenih dvorana, spremišne prostore te manje radne prostorije. Uračunavajući velike terase usmjerene prema moru i vrt, UG Dubrovnik ima oko 900 m2 zatvorenog i preko 1100 m2 otvorenog izložbenog prostora. 2005. je odlukom Grada Dubrovnika na korištenje dobila Galeriju Dulčić Masle Pulitika (Držićeva poljana 1, Dubrovnik 42°38′24″N 18°06′39″E / 42.640040°N 18.110865°E) te 2008. godine Atelijer Pulitika (tvrđava Sv. Ivana), Dubrovnik 42°38′24″N 18°06′45″E / 42.639993°N 18.112392°E).[1]
Veliku zbirku čini zbirka moderne umjetnosti, koja obuhvaća likovno stvaralaštvo od kraja 19./početka 20. stoljeća do kraja Drugoga svjetskog rata. U njoj je najviše djela umjetnika vezanih za dubrovačko područje, osobito onih čiji je opus daleko nadrastao regionalni i nacionalni značaj. Tu su i djela skoro svih najpoznatijih dubrovačkih i nacionalnih slikara, grafičara i kipara, od kojih se ističu začetnici hrvatske moderne umjetnosti Vlaho Bukovac, Mato Celestin Medović, Ivan Meštrović, Emanuel Vidović i ini. Dubrovački kraj predstavljaju i Niko Miljan, Gabro Rajčević, Marko Murat, Ivo Dulčić, Antun Masle, Đuro Pulitika, Ivan Ettore, Marko Rašica, Božidar Rašica, Josip Colonna i ini. [2]
Druga skupina zbirke suvremene umjetnosti su likovna djela koje su umjetnici napravili poslije Drugoga svjetskog rata do danas. Ovdje je najviše skulptura, slika i grafika, a u 21. stoljeću se oblikovala vrijedna zbirka fotografije, videa, umjetničkih instalacija, dokumentacije performansa i t.d.[2]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Umjetnička galerija Dubrovnik . TZ Grada Dubrovnika. Pristupljeno 16. veljače 2026.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Umjetnička galerija Dubrovnik . Hrvatski virtualni muzeji. Muzejski dokumentacijski centar. Pristupljeno 16. veljače 2026.