Jelsa

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 622239 od 12. srpanj 2025. u 03:54 koju je unio Suradnik10 (razgovor | doprinosi) (→‎Kultura)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Jelsa
Datoteka:Grb Jelsa.png
Jelsa na zemljovidu Hrvatska
Jelsa
Jelsa
Jelsa na zemljovidu Hrvatske
Država Hrvatska
Županija Splitsko-dalmatinska
Naselja u sastavu općine Gdinj, Gromin Dolac, Humac, Ivan Dolac, Jelsa, Pitve,Poljica, Svirče, Vrboska, Vrisnik, Zastražišće, Zavala
Površina 146,28 km2
Stanovništvo (2001.) 3.656
Poštanski broj 21465

Jelsa (tal. Gelsa) je općina u Hrvatskoj, na otoku Hvaru, Splitsko-dalmatinska županija.

Općinska naselja

U sastavu općine nalazi se 12 naselja (stanje 2006.), to su:

U bivša samostalna naselja spadaju Jagodna i druga.

Zemljopis

Datoteka:Hvar Jelsa.jpg
Jelsa
Datoteka:Jelsa, nabrezi.jpg
Jelsa

Jelsa je smještena na sjevernoj i južnoj obali središnjeg dijela otoka Hvara. Prostire se na 121,2 km2. Područje općine kao i cijeli otok ima bogato razvedenu obalu s pripadajućim otočićima, mnoštvom uvala i otoka. Jelsu omeđuju dva najviša otočna vrha, na zapadu Sv. Nikola, a na istoku Hum. Ima blagu klimu, s toplim zimama i ugodnim ljetima, a cijelo područje općine obiluje raskošnim mediteranskim raslinjem.

Stanovništvo

Popis 2011.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Jelsa ima 3.582[1] stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 95,81%[2], a po vjerskom opredjeljenu većinu od 91,04% čine pripadnici katoličke vjere.[3]

Popis 2001.

Po popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Jelsa imala je 3.656 stanovnika, raspoređenih u 12 naselja:

Pri popisu iz 1991., naselje je smanjeno izdvajanjem dijela naselja u samostalno naselje Gromin Dolac. Od 1869. do 1910. iskazivano pod imenom Jelša. U 1869., 1921. i 1931. sadrži podatke za naselje Gromin Dolac.


<style> .population-wrapper {

 width: 100%;
 max-width: 750px;
 margin: 20px auto;
 padding: 15px;
 background: #f8f9fa;
 border: 1px solid #ddd;
 border-radius: 12px;
 box-shadow: 0 2px 6px rgba(0,0,0,0.1);
 font-family: sans-serif;

}

/* Dark mode */ @media (prefers-color-scheme: dark) {

 .population-wrapper {
   background: #1e1e1e;
   border-color: #444;
   color: #eee;
 }
 .population-bar span {
   color: #fff;
 }

}

/* Bar chart */ .population-bar {

 display: flex;
 align-items: center;
 margin: 6px 0;

} .population-year {

 width: 60px;
 font-weight: bold;

} .population-value {

 flex-grow: 1;
 height: 22px;
 border-radius: 4px;
 position: relative;
 transition: width 1.2s ease;

} .population-value.up { background: #4caf50; } .population-value.down { background: #f44336; } .population-value.equal { background: #607d8b; } .population-value span {

 position: absolute;
 right: 6px;
 top: 2px;
 font-size: 12px;
 font-weight: bold;
 color: #fff;

}

/* Tooltip */ .population-value:hover::after {

 content: attr(data-tooltip);
 position: absolute;
 top: -28px;
 right: 0;
 background: #333;
 color: #fff;
 padding: 4px 8px;
 font-size: 12px;
 border-radius: 4px;
 white-space: nowrap;
 z-index: 10;

}

/* SVG line chart */ .population-linechart {

 width: 100%;
 margin-top: 20px;

} .population-stats {

 margin-top: 15px;
 font-size: 14px;
 background: #eef2f5;
 padding: 10px;
 border-radius: 8px;

} @media (prefers-color-scheme: dark) {

 .population-stats {
   background: #2a2a2a;
 }

} </style>

Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[4]

{{#vardefine:max|0}} {{#vardefine:min|999999}} {{#vardefine:sum|0}} {{#vardefine:count|0}}

<svg class="population-linechart" viewBox="0 0 800 300" preserveAspectRatio="none">

 <polyline fill="none" stroke="#007bff" stroke-width="3"
   points="
   {{#loop:1|20|
     {{#vardefine:sum|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
       {{#vardefine:count|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
       {{#vardefine:max|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
       {{#vardefine:min|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
       Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.,Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.
   }}
   " />

</svg>

{{#vardefine:p0|0}} {{#loop:1|20|

 {{#vardefine:trend|
     Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.
   }}
{{{a{{#var:loop}}}}}
     <div class="population-value {{#var:trend}}"
          style="width:Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.%;"
          data-tooltip="Godina {{{a{{#var:loop}}}}}: {{{p{{#var:loop}}}}} stanovnika">
       {{{p{{#var:loop}}}}}
   {{#vardefine:p0|{{{p{{#var:loop}}}}}}}

}}

Najviše: {{#var:max}} stanovnika
Najmanje: {{#var:min}} stanovnika
Prosjek: Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. stanovnika
Ukupno godina: {{#var:count}}

Izvor – Državni zavod za statistiku



Uprava

Datoteka:Jelsa hvar.jpg
Pogled na Jelsu s kule Tora

Povijest

„Na Jelsu su varoš udarili.
i onde su malo zadobili,
jer u Jelsi bijaše junaka slobodniji
puno od Turaka”
(Andrija Kačić Miošić u svom "Razgovoru ugodnom", a na spomen napada Turaka na otok Hvar.

)


U doba Ciparskog rata kada su se pomorske snaga Turaka pod zapovjedništvom Uluč Alije i Karakoza iskrcale nedaleko Hvara 17. kolovoza 1571. godine i napale Hvar, Stari grad, Vrbosku i Jelsu, najteže je stradao grad Hvar, pa Stari Grad i Vrboska, ali Jelsa je Turcima pružila znatan otpor.

1573. godine naknado je fortificirana župna crkva sv. Fabijana i Sebastijana u Jelsi, koja je oblik tvrđave dobila još 1535. godine. [5]

Na zapadnom dijelu poluotoka Gradine nalazio se stari jelšanski grad (Civitas Vetus Ielsae) koji je bio odijeljen od ostatka otoka obrambenim zidom.[6]

Gospodarstvo

Datoteka:Jelsa, sv. Ivan a stejnojmenne namesti (barokni, 17. stol).jpg
Crkva sv. Ivana iz 17. stoljeća.

Poznate osobe

Spomenici i znamenitosti

Obrazovanje

U Jelsi se nalazi osnovna škola Jelsa koja ne služi samo Jelšanima već i okolnim mjestima.

U istoj zgradi smještena je i srednja škola u kojoj učenici nakon završenog osmog razreda mogu birati žele li upisati opću gimnaziju, ugostiteljsku ili školu za hotelijersko turističkog tehničara.

Kultura

Datoteka:Jelsa 2006.jpg
Jelsa, zgrada knjižnice na rivi, kolovoz 2006.

Svetica zaštitnica grada Jelse je Velika Gospa.

Od 15. srpnja do 15. kolovoza u Jelsi se održava kulturna manifestacija Dani Antuna Dobronića.

U zadnjem vikendu kolovoza održava se Fešta vina u Jelsi.

Jelsa je bila mjestom nastanka lika iz stripa Lavandermana.

Ljeti se tijekom dvaju mjeseca održava umjetnički festival Jelsa Art Bijenale.[15]

Festival klapske pjesme Jelsa od versa se održava polovicom srpnja na jelšanskoj Pjaci.[16]

Šport

U Jelsi je izgrađena športska dvorana (košarka, odbojka i drugi športovi) s vanjskim terenom za nogomet. Športska dvorana služi svim stanovnicima i gostima otoka. Izgradnjom tog športskog kompleksa, uz postojeća igrališta za tenis i mini-golf koji su građeni uz hotele, otok gostima pruža velik broj raznovrsnih športskih i rekreativnih usluga.

Čamce s motorom, glisere, bicikle, motocikle i automobile možete unajmiti u odgovarajućim agencijama. Informacije o školi ronjenja te ostaloj športskoj ponudi možete dobiti u agencijama i na recepcijama hotela i kampova.

Od 1978. nastaje vrlo uspješno razdoblje djelovanja Veslačkog kluba Jelsa, a osnovao ga je Juraj Gamulin. Do danas VK Jelsa ima vrhunske veslače od koji su neki sudjelovali na svijetskim prvenstvima kao reprezentacija Hrvatske.

U mjestu djeluje i Rukometni klub Jelsa.

Sve je popularniji ženski nogomet koji se vikendima odigrava u prepunoj dvorani Pelinje.

Od balotaša, u Jelsi djeluje i BK Muzgavac.

O športskoj tradiciji jelšanskog kraja govori toponim Igrališće.

Od 2011 u Jelsi postoji i Paintball park sa terenom za scenario paintball.

Izvori

  1. [1] Popis stanovništva po gradovima/općinama 2011.
  2. [2] Popis stanovništva prema narodnosti po gradovima/općinama 2011.
  3. [3] Popis stanovništva prema vjeri po gradovima/općinama 2011.
  4. Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
  5. D. Berić: Nekoliko bilježaka o turcima na Hvaru u XVI i XVII stoljeću - Bilten Historijskog Arhiva Komune Hvarske, br.2. 1960.g.
  6. Jelsa Kulturno povijesna baština
  7. [4]
  8. [5]
  9. Joško Kovačić: Rod Machiedo s Hvara. Posvećeno 50. obljetnici smrti dr. Jerka Machieda (1962. — 2012.), Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1 studeni 2014., str. 227.
  10. Šimun Jurišić: Dalmatinsko iverje 1882-1941, Split, 1984. Archive.org. str. 22.
  11. Glas Koncila
  12. Jelsa, pomorska povijest - crtice
  13. Jelsa i njezini spomenici
  14. Jelsa, Crkva na Gradini Ministarstvo kulture RH. Pristupljeno 6. svibnja 2020.
  15. I.D.: Dva mjeseca života s umjetnošću u Jelsi na Hvaru . Dalmatinski portal. 3. srpnja 2025. Pristupljeno 4. srpnja 2025.
  16. I.D.: Festival klapske pjesme 'Jelsa od versa'. Dalmatinski portal. 11. srpnja 2025. Pristupljeno 12. srpnja 2025. x