Toggle menu
243,9 tis.
110
18
641,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Ubojstva u Sijekovcu

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 625702 od 14. rujan 2025. u 03:37 koju je unio Suradnik10 (razgovor | doprinosi) (Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|')
Sijekovac na zemljovidu BiH
Sijekovac
Sijekovac
Sijekovac

Dana 26. i 27. ožujka 1992., Armija BiH, Hrvatske obrambene snage i vojska iz Hrvatske su ušle u Sijekovac, maleno selo kraj Bosanskog Broda, nakon čega je nastao sukob. Događaj ostaje proturječan i sporan, no sukob je rezultirao smrću otprilike 20,[1] 47 [2] ili 60 Srba.[3] Motiv i uzrok napada ostaju upitni. Srpski izvori uglavnom tvrde da su hrvatsko-bošnjačke snage ubile civile i zapalili 50-ak kuća u selu[4] bez ikakvog povoda. S druge strane, zasnovano na intervjuima očevidaca, Helsinki Watch navodi da nije mogao utvrditi navode o pokolju jer se radilo o oružanom sukobu između srpskih i hrvatsko-bošnjačkih vojnika, pri čemu je poginulo 20-ak vojnika, dok su civilne žrtve nastale slučajno, kada su se mještani našli između dvije sukobljene strane.[1] Prema drugim izvorima, hrvatsko-bošnjačka ofenziva bila je odgovor na pokušaj srpske paravojske u zauzimanju savskog mosta koji vodi prema Hrvatskoj[5] ili kao pokušaj vraćanja Bosanskog Broda u ustavno-pravni poredak Bosne i Hercegovine nakon što je to područje htjela prisvojiti Republika Srpska.[6]

Sud u BiH je u svibnju 2014. osudio Zemira Kovačevića (HVO) za ubojstvo dvoje civila, te nehumano postupanje prema drugim civilima.[7]

Kontroverze i različita tumačenja

Ubojstva u Sijekovcu ostaju predmet proučavanja i kontroverzi. Cijeli sukob odigrao se nekoliko dana prije 1. travnja 1992., datuma kada je službeno počeo rat u BiH, pa ga srpski mediji često nazivaju "pokoljem u Sijekovcu". Prilikom suđenja na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (MKSJ), obrana Milomira Stakića i Momčila Krajišnika je uzela ubojstva u Sijekovcu kao dokaz da su rat prvi započeli Bošnjaci i Hrvati napadom na Srbe.[8][9][10]

Prema nekim izjavama, stratište bosanskih Srba u BiH u Sijekovcu predmet je falsifikacija i prijevara: Petar Mrtalj, ratni načelnik tehničke službe 101. bosansko-brodske brigade, tvrdi da su na spomeniku 47 civilnih žrtava rata upisana i imena vojnika - stradalih u sukobima - ali i imena ljudi “koje su Srbi ubili 1996. godine, kad su se vratili iz Slavonskog Broda u Sijekovac”, među njima i imena Joze i Vasilja Bačića, koji su se vratili u Bosanski iz Slavonskog Broda 1996. godine, ali su mjesni Srbi ubili jer je navodno prešao na stranu Hrvata. I njihova su imena stavili na popis stradalih 26. ožujka 1992. Na spomeniku je i ime Save Ćerića, koji je također ubijen kad je rat završio.[2]

Ivo Josipović, Sulejman Tihić i Milorad Dodik posjetili su 2010. groblje žrtava kako bi im odali počast. [2]

Poveznice

Izvori

Literatura

  • Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
  • Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.