Naksos (grad)
Νάξος | |
|---|---|
| Osnovni podatci | |
| Država |  Grčka
|
| Periferija | Južni Egej |
| Prefektura | Cikladi |
| Stanovništvo | 6.533 (2001.) |
| Površina | 126,9 km² |
| Gustoća stanovništva | 95/km² |
| Visina | 1-10 m |
| Koordinate | 37°6′N 25°22′E / 37.1°N 25.367°E |
| Vremenska zona | Srednjoeuropsko vrijeme (UTC+2) |
| - Ljeto (DST) | Srednjoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3) |
| Poštanski broj | 22850 |
| Pozivni broj | 843 |
| Registarska oznaka | EM |
| Gradonačelnik | Nikolas Marakis |
| Službena stranica | www.naxos.gr |
| Karta | |
Naksos (grčki: Νάξος, talijanski: Nasso), je najveći grad i upravno središte otoka Naksosa iz otočne skupine Cikladi u Egejskom moru (Grčka). Grad Naksos ili Kora kako ga otočani zovu ima 6533 stanovnika, općina Naksos ima 12.089 stanovnika[1] i površinu od 126,9 km², koja se prostire na zapadnom dijelu otoka, druga otočka općina Drimalija se proteže istočnim dijelom otoka.
Povijest
Pobuna u Naksosu
Godine 502. pr. Kr. stanovnici Naksosa pobunili su se protiv svojih tadašnjih gospodara iz Perzijskog carstva, to je dovelo do Jonskog ustanka, a potom i do Perzijskog rata između Grčkih polisa i Perzije.
Naksos za vrijeme drevne Grčke i Bizanta
Tijekom 8. i 7. st. pr. Krista, Naksos je postao trgovačko središte Ciklada i dominirao je cijelim arhipelagom.
Duždevi s Naksosa
Podrobniji članak o temi: Vojvodstvo NaksosNakon Četvrtog križarskog rata, osnovano je Latinsko carstvo u Carigradu koje je bilo pod kontrolom Mletačke Republike. Mletački feudalac Marco Sanudo dobio je otok Naksos i cijele Ciklade kao svoj posjed, on se proglasio vojvodom od Naksosa, ili duždem Vojvodstva Naksosa. Dvadeset i jedan dužd iz dvije feudalne venecijanske obitelji vladali su Cikladima, sve do 1566. godine, čak i nakon pada većine otoka pod Osmansko carstvo Mlečani su nastavili vladati pojedinim zabačenim otocima Egeja sve do 1714. godine.
Naksos za osmanske uprave (1564.-1821.)
Za vrijeme osmanske uprave sve je u suštini je ostalo u rukama Mlečkih feudalaca, Porta se jedino brinula da prikuplja dovoljno poreze. Vrlo malo Turaka nastanilo se na Naksosu, tako da je turski utjecaj na otok i grad ostao neznatan. Turska vladavina je trajala je sve do 1821. godine kada su se i Cikladski otoci pobunili, nakon toga otok Naksos postao je dijelom Kraljevine Grčke 1832. godine.
Znamenitosti
Pored grada nalaze se ostaci antičkog Apolonovog hrama - Portara (550. pr. Kr. - 540. pr. Kr.