Kijevo

Ovo je glavno značenje pojma Kijevo. Za druga značenja pogledajte Kijevo (razdvojba).

Kijevo
Datoteka:Kijevo (grb).gif
Kijevo Kijevo na zemljovidu Hrvatske
Država	Hrvatska
Županija	Šibensko-kninska
Načelnica općine	Lidija Slavić
Naselja u sastavu općine	Kijevo
Površina	74,37 km2
Stanovništvo (2011.)	417
Poštanski broj	22310 Kijevo
Datoteka:Crkva sv. Mihovila,prednji pogled ,Kijevo1.jpg Crkva sv. Mihovila

Kijevo je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Šibensko-kninskoj županiji.

Zemljopis

Kijevo je smješteno na prometnici između Knina i Sinja, u plodnoj dolini između planina Dinare i Svilaje. U blizini Kijeva nalaze se izvori rijeka Cetine i Krke, te najviši vrh Hrvatske, Sinjal.

Klima

Na području Kijeva miješaju se kontinentalna i blaga sredozemna klima. Ljetna srednja kolovoška temperatura iznosi 26,5°C, a zimska siječanjska -6°C. Snijeg, izuzev vrh Dinare i katkada vrh Kozjaka, rijedak je i kratkotrajan, a visina mu je obično od 10 do 20 cm. Prosječna godišnja količina oborina iznosi od 1000 do 1250 mm. Najkišovitiji su mjeseci listopad i prosinac, a najsušniji su srpanj i kolovoz. Prosječno u selu ima 2200 do 2300 sunčanih sati. Karakteristični vjetrovi ovog kraja su bura, jugo i doljnjak.

Stanovništvo

Popis 2011.

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Kijevo imala je 417 stanovnika, raspoređenih u samo jednom naselju - Kijevu.

Vjerski je 100 % rimokatoličko, a etnički hrvatsko.

Kretanje broja stanovnika za Kijevo

<style> .population-wrapper {

 width: 100%;
 max-width: 750px;
 margin: 20px auto;
 padding: 15px;
 background: #f8f9fa;
 border: 1px solid #ddd;
 border-radius: 12px;
 box-shadow: 0 2px 6px rgba(0,0,0,0.1);
 font-family: sans-serif;

}

/* Dark mode */ @media (prefers-color-scheme: dark) {

 .population-wrapper {
   background: #1e1e1e;
   border-color: #444;
   color: #eee;
 }
 .population-bar span {
   color: #fff;
 }

}

/* Bar chart */ .population-bar {

 display: flex;
 align-items: center;
 margin: 6px 0;

} .population-year {

 width: 60px;
 font-weight: bold;

} .population-value {

 flex-grow: 1;
 height: 22px;
 border-radius: 4px;
 position: relative;
 transition: width 1.2s ease;

} .population-value.up { background: #4caf50; } .population-value.down { background: #f44336; } .population-value.equal { background: #607d8b; } .population-value span {

 position: absolute;
 right: 6px;
 top: 2px;
 font-size: 12px;
 font-weight: bold;
 color: #fff;

}

/* Tooltip */ .population-value:hover::after {

 content: attr(data-tooltip);
 position: absolute;
 top: -28px;
 right: 0;
 background: #333;
 color: #fff;
 padding: 4px 8px;
 font-size: 12px;
 border-radius: 4px;
 white-space: nowrap;
 z-index: 10;

}

/* SVG line chart */ .population-linechart {

 width: 100%;
 margin-top: 20px;

} .population-stats {

 margin-top: 15px;
 font-size: 14px;
 background: #eef2f5;
 padding: 10px;
 border-radius: 8px;

} @media (prefers-color-scheme: dark) {

 .population-stats {
   background: #2a2a2a;
 }

} </style>

Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2011.

{{#vardefine:max|0}} {{#vardefine:min|999999}} {{#vardefine:sum|0}} {{#vardefine:count|0}}

<svg class="population-linechart" viewBox="0 0 800 300" preserveAspectRatio="none">

 <polyline fill="none" stroke="#007bff" stroke-width="3"
   points="
   {{#loop:1|20|
     {{#vardefine:sum| }}
       {{#vardefine:count| }}
       {{#vardefine:max| }}
       {{#vardefine:min| }}
       ,
   }}
   " />

</svg>

{{#vardefine:p0|0}} {{#loop:1|20|

 {{#vardefine:trend|
     
   }}

{{{a{{#var:loop}}}}}

     <div class="population-value {{#var:trend}}"
          style="width:%;"
          data-tooltip="Godina {{{a{{#var:loop}}}}}: {{{p{{#var:loop}}}}} stanovnika">
       {{{p{{#var:loop}}}}}

   {{#vardefine:p0|{{{p{{#var:loop}}}}}}}

}}

Najviše: {{#var:max}} stanovnika
Najmanje: {{#var:min}} stanovnika
Prosjek: stanovnika
Ukupno godina: {{#var:count}}

Izvor – Državni zavod za statistiku

Povijest

Datoteka:Krajolik kod Kijeva.JPG

Krajolik kod Kijeva

Prvi svjetski rat

U vrijeme 1. svjetskog rata 34 ljudi iz Kijeva je poginulo.

Drugi svjetski rat

U vrijeme 2. svjetskog rata Kijevo je postalo dijelom Nezavisne države Hrvatske (NDH). U proljeće 1942. naselje su napali jugoslavenski partizani. Druga dalmatinska brigada 8. kolovoza 1942. je napala jako ustaško uporište Kijevo na cesti Knin—Vrlika. Nakon uporne borbe ustaše i njihova seoska milicija, koji su se dobro utvrdili, uvidjevši da ne mogu više izdržati, pobjegli su u Vrliku. Kijevo su napali četnici u vrijeme kad u općini nije bilo ni policajaca ni redara. Rezulutat četničkog napada je bio smrt 45 civila. U ovome ratu ukupno je poginulo 209 ljudi iz Kijeva. Oslobođenjem Kijeva i razbijanjem četnika u Civljanima oslobođeni partizanski teritorij znatno se proširio. On se sada proteže duboko iz Bosne preko Grahova, Kijeva i Civljana do Svilaje, a preko tog terena veže se s »Mućkom republikom«, koja se od Dinare preko Kozjaka prostire gotovo do samih Kaštela i mora.

Datoteka:Kijevski strijeljani Isus.JPG

Kijevski strijeljani Isus

Domovinski rat

Kijevo je 1991. godine postalo poznato kao jedno od mjesta prvih i najžešćih napada pobunjenih Srba u stvaranju tzv. Republike Srpske Krajine. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske je osnovalo policijsku postaju u Kijevu, koje je tada imalo 1.261 stanovnika od čega su 99,6 % bili Hrvati, kako bi se Kijevo branilo od lokalnih Srba iz okolnih sela Polača, Civljane i Cetina. Kijevo je uskoro bilo okruženo i opkoljeno srpskim jedinicama pod vodstvom Milana Martića, koji je 17. kolovoza 1991. zapovijedio postavljanje barikada na ulazu u Kijevo. Dan poslije, 18. kolovoza Martić je dobio ultimatum od stanovnika Kijeva i policije, u kojem se tražio odlazak srpskih jedinica.

Dne 26. i 27. kolovoza 1991. JNA je pod vodstvom Ratka Mladića napala naselje teškim naoružanjem, što je izazvalo bijeg hrvatskih braniteljskih snaga u Drniš. Preostalo stanovništvo napustilo je Kijevo zbog toga što je Kijevo bilo potpuno uništeno. (plan Spaljena zemlja) Novinarka tadašnje Radiotelevizije Beograd Vesna Jugović je izvještavala. I Milan Martić i Ratko Mladić optužio je ICTY za ratne zločine i etničko čišćenje. Milan Martić je osuđen.

Datoteka:Crkva sv. Mihovila,prednji pogled ,Kijevo1.jpg

Obnovljena Crkva Sv. Mihovila u Kijevu, koju su srpski napadači tri puta u 20. stoljeću srušili do temelja

Poznate osobe

• Ante Čavka, hrvatski svećenik i književnik

Spomenici i znamenitosti

• Spomen-križ iznad Kijeva na Batu na Kozjaku.

Kultura

• Kijevski književni susreti

Šport

• NK Zrinski Kijevo
• MNK Kijevo

Vanjske poveznice

• Službene stranice

Nedovršeni članak Kijevo koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.