Toggle menu
243,8 tis.
110
18
642,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Zapadnooceanijski jezici

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 112503 od 7. rujan 2021. u 08:57 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Zapadnooceanijski jezici velika grana oceanijskih jezika raširenih na području Solomonovih Otoka i Papue Nove Gvineje. Obuhvaća (230), to su:

d1. Meso Melanesian (66):
a. Bali-Vitu (2): muduapa, uneapa;
b. Novoirski jezici/New Ireland (60): babatana, bannoni, barok, bilur, blablanga, cheke holo, duke, gao, ghanongga, guramalum, hahon, hakö, halia, hoava, kandas, kara, kokota, konomala, kuanua, kusaghe, label, laghu, lavatbura-lamusong, lawunuia, lihir, lungga, madak, mandara, marovo, minigir, mono, nalik, nehan, notsi, papapana, patpatar, petats, ramoaaina, ririo, roviana, saposa, siar-lak, simbo, solos, sursurunga, tangga, teop, tiang, tigak, tinputz, tomoip, torau, tungag, ughele, uruava, vaghua, vangunu, varisi, zabana, zazao;
c. Willaumez jezici (4): bola, bulu, meramera, nakanai;
d2. sjevernonovogvinejski jezici (102):
a. Huon Gulf jezici (30): adzera, aribwatsa, aribwaung, buang (2 jezika, mangga i mapos), bugawac, dambi, duwet, gorakor, hote, iwal, kapin, kela, kumalu, labu, mari, musom, nafi, numbami, patep, piu, vehes, wampar, wampur, watut (3 jezika, središnji, sjeverni i južni), yabem, yamap, zenag;
b. Ngero-Vitiaz jezici (43): aigon, aiklep, akolet, amara, apalik, arop-lukep, avau, awad bing, bariai, bebeli, bilbil, gedaged, gimi, gitua, karnai, karore, kaulong, kove, lamogai, lesing-gelimi, lote, lusi, malalamai, malasanga, maleu-kilenge, mamusi, mangseng, marik, mato, matukar, mbula, mengen, mindiri, miu, mouk-aria, mutu, ronji, sengseng, sio, solong, takia, tami, wab,
c. Sarmi-Jayapura Bay jezici (13): anus, bonggo, kayupulau, liki, masimasi, ormu, podena, sobei, tarpia, tobati, wakde, yamna, yarsun;
d. Schouten jezici (16): arop-sissano, biem, kaiep, kairiru, kis, malol, manam, medebur, sepa, sera, sissano, terebu, tumleo, ulau-suain, wogeo, yakamul;
d3. Papuan Tip jezici (62):
a. nuklearni (jezgrovni)/Nuclear (42): anuki, are, arifama-miniafia, 'auhelawa, boselewa, buhutu, bunama, bwaidoka, bwanabwana, dawawa, diodio, dobu, doga, duau, galeya, gapapaiwa, ghayavi, gumawana, gweda, haigwai, iamalele, iduna, kakabai, kaninuwa, koluwawa, maiadomu, maisin, maiwala, minaveha, molima, mwatebu, oya'oya, saliba, sewa bay, suau, taupota, tawala, ubir, wa'ema, wagawaga, wedau, yakaikeke,
b. periferalni/Peripheral (20): abadi, bina, budibud, hula, keapara, kilivila, kuni, lala, magori, mekeo, misima-paneati, motu, muyuw, nimoa, ouma, sinaugoro, sudest, toura, waima, yoba [1].

Izvori

Vanjske poveznice