Sergej Ejzenštejn

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 6671 od 13. srpanj 2021. u 00:56 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Sergej Mihajlovič Ejzenštejn
Сергей Михайлович Эйзенштейн
Pogreška pri izradbi sličice:
Rodno ime Sergej Mihajlovič Ejzenštejn
Rođenje 23. siječnja 1898. (Riga, Latvija)
Smrt 11. veljače 1948. (Moskva, SSSR)
Godine rada 1923.1946.
Supruga Pera Ataševa (1934. – 1948.)

Sergej Mihajlovič Ejzenštejn, (ruski: Сергей Михайлович Эйзенштейн, latvijski: Sergejs Eizenšteins; Riga, Latvija, 23. siječnja 1898.Moskva, 11. veljače 1948.), sovjetski filmski redatelj.

Karijera

Pogreška pri izradbi sličice:
Mladi Sergej s Mihajlom i Julijom, njegovim roditeljima.
Ejzenštejn u društvu japanskog glumca.

Doživljavao je montažu kao primarno oblikovno načelo filma, što je praktički pokazao u svojim ostvarenjima. Njegovi teorijski radovi izdani su u New Yorku u dvije knjiga – "Film Sense" i "Film Form". Najvažniji i najčitaniji njegov esej Montaža atrakcija objavljen je 1923. godine i u njemu se Eizenstein zalaže za smisleno organiziranje umjetničkih sredstava u složenu cjelinu čiji je cilj omogućiti gledatelju spoznavanje ideološke strukture. Važan je i njegov pedagoški rad na Visokoj državnoj filmskoj školi u Moskvi, a zbog svojih shvaćanja o filozofskoj i estetskoj strukturi filma često je dolazio u sukob s državnim vlastima. 1924. godine snima svoj prvi film "Štrajk" kojega karakterizira dokumentaristički pristup stvarnosti, izražajnost krupnoga plana i žestok ritam u kadrovima i među njima. Najistaknutije Ejzenštejnovo djelo "Oklopnjača Potemkin" snimljeno je 1925. godine. Taj film alegorijski govori o revoluciji kroz temu pobune mornara na carskoj oklopnjači. Film se sastoji od pet dijelova po uzoru na kompoziciju antičkih tragedija. Film "Oktobar" iz 1928. nastao je u čast desete obljetnice Oktobarske revolucije, a godinu kasnije, 1929., nastaje film "Staro i novo". 1938. prikazan je njegov prvi zvučni film "Aleksandar Nevski" koji prikazuje bitku Rusa i Teutonaca na zaleđenom Čudskom jezeru, a filmom dominira ideja patriotizma. Junak u ovom filmu više nije kolektiv, već herojski povijesno autentični lik-ruski princ iz 13. stoljeća. 1941. godine počinje ekranizirati život Ivana Groznog u tri dijela. Prvi dio trilogije izlazi 1943. godine i za njega Ejzenštejn dobiva Staljinov orden. Drugi dio nastao je 1946., ali je bio zabranjen i prikazan je tek 1958., a treći dio nikada nije objavljen (snimljeni materijal bio je uništen).

Filmovi

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja