Jalta
| Jalta | |
|---|---|
| Я́лта | |
Pogled na Jaltu | |
| Država | |
| Republika | |
| Vlast | |
| • Gradonačelnik | Sergij (Serhij) Brajko |
| Površina | |
| • Ukupna | 283 km |
| Visina | 40 |
| Koordinate | 44°30′N 34°10′E / 44.5°N 34.167°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| • Entitet | 80.500 (285) |
| Vremenska zona | EET (UTC+2) |
| • Ljeto (DST) | EEST (UTC+3) |
| Poštanski broj | 98600 — 98639 |
| Pozivni broj | +380-654 |
| Gradovi prijatelji | |
| Stranica | www.yalta.com.ua |
| Lua error in Modul:Interaktivna_karta at line 597: attempt to index field 'wikibase' (a nil value). | |
Položaj Velike Jalte na poluotoku Krimu | |
Jalta (ukr./rus.: Ялта, grč.: Γιάλτα) je grad i crnomorsko ljetovalište na južnoj obali poluotoka Krima u Ukrajini. Grad je smješten na mjestu stare grčke kolonije koju su osnovali grčki moreplovci. Grad je smješten u unutrašnjosti jednog od mnogobrojnih krimskih uvala, okružen šumovitim planinama. U gradu prevladava mediteranska klima tako da je grad okružen mnoštvom vinograda i obližnjih voćnjaka.
Terminom Velika Jalta imenovao se dio južne krimske obale koji se protezao od mjesta Forosa na zapadu do Gurzufa na istoku, uključujući i grad Jaltu i niz naseljenih mjesta.
Klima grada
U Jalti prevladava suptropska i mediteranska klima; srednja siječanjska temperatura kreće se oko 4 °C. Ovdje vrlo rijetko pada snijeg i nikad se ne zadržava. Srednja srpanjska temperatura kreće se oko 24°C. Godišnje ima oko 2.250 sunčanih sati i stalno puše lagani povjetarac, što je slično uslovima u francuskoj Nici.
Sažeta povijest
Mjesto na kojemu se danas nalazi grad Jalta, već je u 12. stoljeću kao pomorska luka imalo važnu stratešku ulogu za kijevske i bizantske vlasti. Godine 1475. to je mjesto dospijelo pod vlast Osmanskog carstva u sklopu Krimskog kanata i lokalnog tatrskog stanovništva. Godine 1783. Ruski imperij je zauzeo taj teritorij i od tada ga intenzivno naseljavaju Rusi, Ukrajinci i Bjelorusi, a omanje lokalno grčko stanovništvo je preseljeno u ukrajinski grad Mariupol.
Početkom 19. stoljeća u gradu su živjeli mnogi ukrajinski i ruski aristokrati i poznati umjetnici, poput Antona Čehova, Lava Tolstoja i Petra Čajkovskog. Od 4. do 11. veljače 1945. u Livadijskom dvorcu u Jalti održana je Konferencija u Jalti, gdje su velike sile (Sovjetski Savez, Velika Britanija i SAD) odlučivale o uređenju svjetskog poretka nakon Drugog svjetskog rata.
Danas grad Jalta predstavlja jedno od najljepših turističkih odredišta u Ukrajini i često je turistička destinacija stanovnika iz cijeloga svijeta.
Stanovništvo
Po službenom popisu stanovništva iz 2001. godine, grad je imao 80.500 stanovnika. Prema etničkoj pripadnosti u gradu živi najviše Rusa - 68,3 %, Ukrajinaca - 25,7%, Krimskih Tatara - 0,1 %, Bijelorusa - 2,1%, i ostalih etničkih grupa.
Promet

Od Simferopolja do Jalte vozi najduža trolejbusna linija na svijetu - Krimski trolejbus.
Gradovi prijatelji
Baden-Baden, Njemačka
Batumi, Gruzija
Galaţi, Rumunjska
Margate, Velika Britanija
Nice, Francuska
Pozzuoli, Italija
Rijeka, Hrvatska
Santa Barbara, SAD
Sanya, Kina
Ulan Ude, Rusija
Vanjske poveznice
Ostali projekti
| U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Jalta |