Josipovac

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 640935 od 14. siječanj 2026. u 00:18 koju je unio Suradnik10 (razgovor | doprinosi) (Zamjena teksta - '{{Portal Hrvatska}}' u '')
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Josipovac
Josipovac na zemljovidu Hrvatska
Josipovac
Josipovac
Josipovac na zemljovidu Hrvatske
Država Hrvatska
Županija Osječko-baranjska
Općina/Grad Osijek
Površina 13,8 km²
Nadmorska visina 87 m
Zemljopisne koordinate 45°34′59″N 18°34′52″E / 45.583°N 18.581°E / 45.583; 18.581
Stanovništvo (2011.)
 - Ukupno 4.101
 - Gustoća 297,17 st./km²
Pošta 31221 Josipovac
Pozivni broj +385 (0)31
Autooznaka OS
Josipovac na zemljovidu Osječko-baranjska županija
Josipovac
Josipovac
Josipovac na zemljovidu Osječko-baranjske županije

Josipovac (njemački: Josefsdorf) je prigradsko naselje u sastavu Grada Osijeka, u Osječko-baranjskoj županiji. Nalazi se zapadno od Osijeka.

Povijest

Tijekom izgradnje autoceste A5 na gradilištu su, jugozapadno od Josipovca, otkrivena dva arheološka nalazišta: Selište i Verušed. Selište, koje se nalazi 1 kilometar jugozapadno, bilo je naseljeno u prapovijesti, što svjedoče predmeti koji pripadaju lasinjskoj kulturi. Otkriveno je i više antičkih jama, kao i srednjovjekovnih objekata.[1] Verušed sadrži prapovijesna naselja iz eneolitika, brončanog doba, mlađeg željeznog doba, te antičko i srednjovjekovno naselje.[2]

Josipovac je 1786. osnovao grof Josip Prandau naselivši 16 njemačkih obitelji iz Elzasa. Nijemci su činili većinu stanovništva sve do kraja Drugog svjetskog rata kada ih je novopridošli komunistički režim protjerao. U tu svrhu osnovan je bio i sabirni logor (službeno nazvan Radni logor Josipovac), iz kojeg su kasnije prebačeni u logor Valpovo.[3]

1920. započelo je pojačano doseljavanje hrvatskog stanovništva iz Zagorja, Prigorja, Dalmacije, Like i Bosne.[4]

U crkvenom pogledu Josipovac je u početku bio filijala petrijevačke župe, a župom je postao u novije vrijeme, 1969. godine. Crkva svetog Josipa građena je od 1884. do 1886. godine, a među inicijatorima gradnje u župnoj su kronici posebno zapisani Ivan Neubauer, Josip Schremf, Ivan Pirk i Antun Freimut. 1990-ih se, zbog otprije izraženog porasta broja stanovnika, javila potreba za osnivanjem nove župe u istočnom dijelu Josipovca koja bi obuhvaćala i zapadni dio Višnjevca. Tako je 15. prosinca 1994. biskup Ćiril Kos dekretom br. 2200/1994. osnovao župu svetog Luke.[5]

Stanovništvo

Prema popisu iz 2011. naselje je imalo 4.101 stanovnika.


<style> .population-wrapper {

 width: 100%;
 max-width: 750px;
 margin: 20px auto;
 padding: 15px;
 background: #f8f9fa;
 border: 1px solid #ddd;
 border-radius: 12px;
 box-shadow: 0 2px 6px rgba(0,0,0,0.1);
 font-family: sans-serif;

}

/* Dark mode */ @media (prefers-color-scheme: dark) {

 .population-wrapper {
   background: #1e1e1e;
   border-color: #444;
   color: #eee;
 }
 .population-bar span {
   color: #fff;
 }

}

/* Bar chart */ .population-bar {

 display: flex;
 align-items: center;
 margin: 6px 0;

} .population-year {

 width: 60px;
 font-weight: bold;

} .population-value {

 flex-grow: 1;
 height: 22px;
 border-radius: 4px;
 position: relative;
 transition: width 1.2s ease;

} .population-value.up { background: #4caf50; } .population-value.down { background: #f44336; } .population-value.equal { background: #607d8b; } .population-value span {

 position: absolute;
 right: 6px;
 top: 2px;
 font-size: 12px;
 font-weight: bold;
 color: #fff;

}

/* Tooltip */ .population-value:hover::after {

 content: attr(data-tooltip);
 position: absolute;
 top: -28px;
 right: 0;
 background: #333;
 color: #fff;
 padding: 4px 8px;
 font-size: 12px;
 border-radius: 4px;
 white-space: nowrap;
 z-index: 10;

}

/* SVG line chart */ .population-linechart {

 width: 100%;
 margin-top: 20px;

} .population-stats {

 margin-top: 15px;
 font-size: 14px;
 background: #eef2f5;
 padding: 10px;
 border-radius: 8px;

} @media (prefers-color-scheme: dark) {

 .population-stats {
   background: #2a2a2a;
 }

} </style>

Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2011.[6]

{{#vardefine:max|0}} {{#vardefine:min|999999}} {{#vardefine:sum|0}} {{#vardefine:count|0}}

<svg class="population-linechart" viewBox="0 0 800 300" preserveAspectRatio="none">

 <polyline fill="none" stroke="#007bff" stroke-width="3"
   points="
   {{#loop:1|20|
     {{#vardefine:sum|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
       {{#vardefine:count|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
       {{#vardefine:max|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
       {{#vardefine:min|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
       Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.,Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.
   }}
   " />

</svg>

{{#vardefine:p0|0}} {{#loop:1|20|

 {{#vardefine:trend|
     Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.
   }}
{{{a{{#var:loop}}}}}
     <div class="population-value {{#var:trend}}"
          style="width:Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.%;"
          data-tooltip="Godina {{{a{{#var:loop}}}}}: {{{p{{#var:loop}}}}} stanovnika">
       {{{p{{#var:loop}}}}}
   {{#vardefine:p0|{{{p{{#var:loop}}}}}}}

}}

Najviše: {{#var:max}} stanovnika
Najmanje: {{#var:min}} stanovnika
Prosjek: Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. stanovnika
Ukupno godina: {{#var:count}}

Izvor – Državni zavod za statistiku



Šport

Poznate osobe

Izvori

  1. Josipovac - Selište, www.arheo.ffzg.unizg.hr, preuzeto 23. prosinca 2015.
  2. Josipovac (Petrijevci) - Verušed, www.arheo.ffzg.unizg.hr, preuzeto 23. prosinca 2015.
  3. hrcak.srce.hr/file/120208 Josipovac (Josefsdorf) - Davno slavonsko djelovanje Ingeborg Weber-Kellermann, Ritig-Beljak, Nives
  4. Kratki povijesni prikaz gradskih četvrti i prigradskih naselja (Arhivirano 18. lipnja 2012.), www.osijek.hr, preuzeto 23. prosinca 2015.
  5. Mažuran, Ive; Adamček, Josip; Sršan, Stjepan; Vrbošić, Josip; Marijanović, Stanislav; Šuljak, Andrija; Brunčić, Davor; Od turskog do suvremenog Osijeka, Osijek, 1996., ISBN 953-154-086-1, str. 498.
  6. Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr