Jelsa
| Jelsa | |
|---|---|
Jelsa na zemljovidu Hrvatske | |
| Država | |
| Županija | |
| Naselja u sastavu općine | Gdinj, Gromin Dolac, Humac, Ivan Dolac, Jelsa, Pitve,Poljica, Svirče, Vrboska, Vrisnik, Zastražišće, Zavala |
| Površina | 146,28 km2 |
| Stanovništvo (2001.) | 3.656 |
| Poštanski broj | 21465 |
Jelsa (tal. Gelsa) je općina u Hrvatskoj, na otoku Hvaru, Splitsko-dalmatinska županija.
Općinska naselja
U sastavu općine nalazi se 12 naselja (stanje 2006.), to su:
U bivša samostalna naselja spadaju Jagodna i druga.
Zemljopis
Jelsa je smještena na sjevernoj i južnoj obali središnjeg dijela otoka Hvara. Prostire se na 121,2 km2. Područje općine kao i cijeli otok ima bogato razvedenu obalu s pripadajućim otočićima, mnoštvom uvala i otoka. Jelsu omeđuju dva najviša otočna vrha, na zapadu Sv. Nikola, a na istoku Hum. Ima blagu klimu, s toplim zimama i ugodnim ljetima, a cijelo područje općine obiluje raskošnim mediteranskim raslinjem.
Stanovništvo
Popis 2011.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Jelsa ima 3.582[1] stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 95,81%[2], a po vjerskom opredjeljenu većinu od 91,04% čine pripadnici katoličke vjere.[3]
Popis 2001.
Po popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Jelsa imala je 3.656 stanovnika, raspoređenih u 12 naselja:
- Gdinj - 119
- Gromin Dolac - 4
- Humac - 0
- Ivan Dolac - 26
- Jelsa - 1.798
- Pitve - 81
- Poljica - 68
- Svirče - 445
- Vrboska - 526
- Vrisnik - 215
- Zastražišće - 230
- Zavala - 144
Pri popisu iz 1991., naselje je smanjeno izdvajanjem dijela naselja u samostalno naselje Gromin Dolac. Od 1869. do 1910. iskazivano pod imenom Jelša. U 1869., 1921. i 1931. sadrži podatke za naselje Gromin Dolac.
<style>
.population-wrapper {
width: 100%; max-width: 750px; margin: 20px auto; padding: 15px; background: #f8f9fa; border: 1px solid #ddd; border-radius: 12px; box-shadow: 0 2px 6px rgba(0,0,0,0.1); font-family: sans-serif;
}
/* Dark mode */ @media (prefers-color-scheme: dark) {
.population-wrapper {
background: #1e1e1e;
border-color: #444;
color: #eee;
}
.population-bar span {
color: #fff;
}
}
/* Bar chart */ .population-bar {
display: flex; align-items: center; margin: 6px 0;
} .population-year {
width: 60px; font-weight: bold;
} .population-value {
flex-grow: 1; height: 22px; border-radius: 4px; position: relative; transition: width 1.2s ease;
} .population-value.up { background: #4caf50; } .population-value.down { background: #f44336; } .population-value.equal { background: #607d8b; } .population-value span {
position: absolute; right: 6px; top: 2px; font-size: 12px; font-weight: bold; color: #fff;
}
/* Tooltip */ .population-value:hover::after {
content: attr(data-tooltip); position: absolute; top: -28px; right: 0; background: #333; color: #fff; padding: 4px 8px; font-size: 12px; border-radius: 4px; white-space: nowrap; z-index: 10;
}
/* SVG line chart */ .population-linechart {
width: 100%; margin-top: 20px;
} .population-stats {
margin-top: 15px; font-size: 14px; background: #eef2f5; padding: 10px; border-radius: 8px;
} @media (prefers-color-scheme: dark) {
.population-stats {
background: #2a2a2a;
}
} </style>
Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[4]
{{#vardefine:max|0}} {{#vardefine:min|999999}} {{#vardefine:sum|0}} {{#vardefine:count|0}}
<svg class="population-linechart" viewBox="0 0 800 300" preserveAspectRatio="none">
<polyline fill="none" stroke="#007bff" stroke-width="3"
points="
{{#loop:1|20|
{{#vardefine:sum|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
{{#vardefine:count|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
{{#vardefine:max|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
{{#vardefine:min|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.,Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.
}}
" />
</svg>
{{#vardefine:p0|0}} {{#loop:1|20|
{{#vardefine:trend|
Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.
}}
{{#vardefine:p0|{{{p{{#var:loop}}}}}}}
}}
Najviše: {{#var:max}} stanovnika
Najmanje: {{#var:min}} stanovnika
Prosjek: Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. stanovnika
Ukupno godina: {{#var:count}}
Izvor – Državni zavod za statistiku
Uprava
Povijest
i onde su malo zadobili,
jer u Jelsi bijaše junaka slobodniji
puno od Turaka”
U doba Ciparskog rata kada su se pomorske snaga Turaka pod zapovjedništvom Uluč Alije i Karakoza iskrcale nedaleko Hvara 17. kolovoza 1571. godine i napale Hvar, Stari grad, Vrbosku i Jelsu, najteže je stradao grad Hvar, pa Stari Grad i Vrboska, ali Jelsa je Turcima pružila znatan otpor.
1573. godine naknado je fortificirana župna crkva sv. Fabijana i Sebastijana u Jelsi, koja je oblik tvrđave dobila još 1535. godine. [5]
Na zapadnom dijelu poluotoka Gradine nalazio se stari jelšanski grad (Civitas Vetus Ielsae) koji je bio odijeljen od ostatka otoka obrambenim zidom.[6]
Gospodarstvo
Poznate osobe
- Dario Belić, hrv. pjevač, bariton
- Vinko Buj, hrvatski akademik, psiholog, novelist i filozof
- Ćiro Gamulin, hrv. biolog, gimnazijski profesor i pripadnik pokreta otpora u Drugome svjetskom ratu
- Grgo Gamulin, hrv. povjesničar umjetnosti i književnik
- Nikica Gamulin "Gama", poznati kuhar
- Tomo Gamulin, hrv. biolog mora
- Vera Gamulin, hrv. biologinja
- Stanislav Huljić, hrv. slikar
- Antun Dobronić
- Juraj Dobrović, hrvatski suvremeni umjetnik
- Mate Drinković, hrv. političar iz redova pravaša, publicist i novinar
- Slavomir Drinković, hrvatski kipar
- dr. Niko Duboković Nadalini (25. prosinca 1909. - 24. listopada 1991.) konzervator, osnivač "Centra za zaštitu kulturne baštine otoka Hvara" [7]
- kapetan Niko vitez Duboković (20. rujna 1834. - 9. svibnja 1912.) osnivač moderne Jelse[8]
- Ivan Antun Machiedo (1730. - u.?), liječnik Požeške županije, filozof, prof. medicinskog fakulteta, pisac djela o ljekovitim vodama[9]
- Božidar Medvid, rkt. svećenik, javni i kulturni djelatnik, prevoditelj, izdavač, urednik, humanitarac
- Petar Ružević (prirodoslovac), hrvatski prirodoslovac i publicist[10]
- Eugen Sladović pl. Sladoevički[11]
Spomenici i znamenitosti
- Tor - ilirsko-grčka tvrđava iz IV stoljeća prije Krista.[12] [13]
- Crkva na Gradini, rimokatolička crkva kod Jelse, zaštićeno kulturno dobro.[14]
Obrazovanje
- U Jelsi se nalazi osnovna škola Jelsa koja ne služi samo Jelšanima već i okolnim mjestima.
- U istoj zgradi smještena je i srednja škola u kojoj učenici nakon završenog osmog razreda mogu birati žele li upisati opću gimnaziju, ugostiteljsku ili školu za hotelijersko turističkog tehničara.
- Dislocirani odjel Glazbene škole Josipa Hatzea.[15]
Kultura
Svetica zaštitnica grada Jelse je Velika Gospa.
Od 15. srpnja do 15. kolovoza u Jelsi se održava kulturna manifestacija Dani Antuna Dobronića.
U zadnjem vikendu kolovoza održava se Fešta vina u Jelsi.
Jelsa je bila mjestom nastanka lika iz stripa Lavandermana.
Ljeti se tijekom dvaju mjeseca održava umjetnički festival Jelsa Art Bijenale.[16]
Festival klapske pjesme Jelsa od versa se održava polovicom srpnja na jelšanskoj Pjaci.[17]
Šport
U Jelsi je izgrađena športska dvorana (košarka, odbojka i drugi športovi) s vanjskim terenom za nogomet. Športska dvorana služi svim stanovnicima i gostima otoka. Izgradnjom tog športskog kompleksa, uz postojeća igrališta za tenis i mini-golf koji su građeni uz hotele, otok gostima pruža velik broj raznovrsnih športskih i rekreativnih usluga.
Čamce s motorom, glisere, bicikle, motocikle i automobile možete unajmiti u odgovarajućim agencijama. Informacije o školi ronjenja te ostaloj športskoj ponudi možete dobiti u agencijama i na recepcijama hotela i kampova.
Od 1978. nastaje vrlo uspješno razdoblje djelovanja Veslačkog kluba Jelsa, a osnovao ga je Juraj Gamulin. Do danas VK Jelsa ima vrhunske veslače od koji su neki sudjelovali na svijetskim prvenstvima kao reprezentacija Hrvatske.
U mjestu djeluje i Rukometni klub Jelsa.
Sve je popularniji ženski nogomet koji se vikendima odigrava u prepunoj dvorani Pelinje.
Od balotaša, u Jelsi djeluje i BK Muzgavac.
O športskoj tradiciji jelšanskog kraja govori toponim Igrališće.
Od 2011 u Jelsi postoji i Paintball park sa terenom za scenario paintball.
Izvori
- ↑ [1] Popis stanovništva po gradovima/općinama 2011.
- ↑ [2] Popis stanovništva prema narodnosti po gradovima/općinama 2011.
- ↑ [3] Popis stanovništva prema vjeri po gradovima/općinama 2011.
- ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
- ↑ D. Berić: Nekoliko bilježaka o turcima na Hvaru u XVI i XVII stoljeću - Bilten Historijskog Arhiva Komune Hvarske, br.2. 1960.g.
- ↑ Jelsa Kulturno povijesna baština
- ↑ [4]
- ↑ [5]
- ↑ Joško Kovačić: Rod Machiedo s Hvara. Posvećeno 50. obljetnici smrti dr. Jerka Machieda (1962. — 2012.), Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1 studeni 2014., str. 227.
- ↑ Šimun Jurišić: Dalmatinsko iverje 1882-1941, Split, 1984. Archive.org. str. 22.
- ↑ Glas Koncila
- ↑ Jelsa, pomorska povijest - crtice
- ↑ Jelsa i njezini spomenici
- ↑ Jelsa, Crkva na Gradini Ministarstvo kulture RH. Pristupljeno 6. svibnja 2020.
- ↑ O školi Službene stranice na Facebooku. Pristupljeno 26. kolovoza 2020.
- ↑ I.D.: Dva mjeseca života s umjetnošću u Jelsi na Hvaru . Dalmatinski portal. 3. srpnja 2025. Pristupljeno 4. srpnja 2025.
- ↑ I.D.: Festival klapske pjesme 'Jelsa od versa'. Dalmatinski portal. 11. srpnja 2025. Pristupljeno 12. srpnja 2025.
| ||||||||||||||